Prosječna godišnja stopa inflacije harmoniziranog indeksa cijena potrošača (HICP prema metodologiji Eurostata) za 2017. zaključena je na brojci od 1,3%. Ova je brojka malo veća od brojke prema lokalnoj definiciji DZS-a (1,1%). Usporedbe radi, HICP inflacija je u EU iznosila 1,7%, a u eurozoni 1,5%. Najviša stopa inflacije zabilježena je u Estoniji (3,7%), a najniža u Irskoj (0,3%). Hrvatska se nalazi približno u sredini. Istu stopu inflacije kao Hrvatska imale su Italija, Malta i Nizozemska. Najveće EU gospodarstvo Njemačka zabilježila je 1,7%, a Slovenija je tek neznatno ispod toga praga – 1,6%.
Slika pokazuje usku vezu između stopa inflacije u EU i Hrvatskoj. Koeficijent linearne korelacije između ovih podataka iznosi visokih 86%. To što vidimo karakteristično je za male, otvorene i integrirane ekonomije u kojima putanje cijena slijede stazu koju utiru cijene na većem gospodarskom području.
HICP (definicija Eurostata) stopa inflacije 2006.-2017., godišnji prosjeci
Izvor: Eurostat
Zanimljivo je da su inflacijski pritisci potkraj prošle godine oslabjeli iako bi se na temelju aktualnog i očekivanog rasta očekivalo da će se pojačati. Ako se gleda inflacija u EU u prosincu (u odnosu na prosinac 2016.), iznosila je 1,7% spram 1,8% u studenom i 1,2% u Hrvatskoj.
Na temelju zadnjih podataka ne može se zaključiti da inflacijski pritisci slabe. Rast i sve manja nezaposlenost u EU povećavaju opasnost snažnije reakcije cijena prema gore što može provocirati reakciju monetarne politike u budućnosti. Uostalom, godina ranije (2016.) završena je s prosinačkom stopom promjene u odnosu na isti mjesec 2015. od svega 1,2%. Inflacija, dakle, dugoročno ubrzava.
Pritisci na rast cijena već su neko vrijeme vidljivi u drugim cjenovnim segmentima – kod financijskih imovina i nekretnina. Eurostat je netom objavio da su se cijene nekretnina u EU podigle za visokih 4,1% u trećem tromjesečju 2017. (ova statistika dosta kasni). Najveći porast je zabilježen u Češkoj i Irskoj, dok je samo u Italiji zabilježen pad. Hrvatska s 3,8% nije bila daleko od prosjeka EU.
Polako to jest tromo, inflacija se ipak postupno budi. Treba se pripremati za promjenu monetarne politike ECB-a u drugoj polovici ove godine.