Zašto Lipin projekt Crne knjige trošenja javnog novca može biti jako koristan

Objavljeno

Zašto Lipin projekt Crne knjige ima smisla i kako građani mogu postati aktivni sudionici u proračunskom procesu

Ad
Ad

Svakoga tjedna čitamo o neracionalnostima, potencijalno i o kriminalu u trošenju javnog novca. Od općinskih načelnika koji podižu ogromne svote gotovine, preko nižih službenika i dužnosnika koji naručuju automobile s pogonom na sva četiri kotača i Bose hi-fi sustavima, do sumnji u milijunske pronevjere i korupciju; što u svemu tome može biti novo, i što neka udruga poreznih obveznika može napraviti više od onoga čemu gotovo svakodnevno svjedočimo u medijima?

Lipin projekt Crne knjige trošenja javnog novca može značiti pomak u pogledu četiri važne stvari:

  1. Može pomoći u strukturiranju i razumijevanju prioriteta kada je riječ o neracionalnom trošenju javnog novca

Istraživanje koje je predstavila Lipa pokazuje da je najšira javnost najosjetljivija na teme kao što su broj političara i službeni automobili. Ne umanjujući važnost tako očitih stvari, ne može se pobjeći od činjenice da ti izdaci predstavljaju tek kap u moru. Mnogo ozbiljnije probleme treba očekivati kod drugih vidova državnih izdataka kao što su potpore i državne investicije. Lipa ima namjeru sve uočene neracionalnosti klasificirati i time pomoći u ispravnom dimenzioniranju i shvaćanju problema. Pojednostavljeno, zašto neki dužnosnik ne bi imao i visoku plaću i dobar službeni automobil, ako osigurava isporuku kvalitetnih javnih usluga na pošten i efikasan način, i obratno, zašto bi išta imao ako ne osigurava isporuku kvalitetnih javnih usluga na pošten i efikasan način? Ako se stvari ne sagledavaju u tom kontekstu, uz mnogo pažljivog mjerenja i težnje objektivnom ocjenjivanju, dobit ćemo samo populizam. Zbog toga je jako važno sagledavati kvalitetu javnih usluga i efikasnost države u proizvodnji javnih usluga uz što više objektivnih analiza i usporedbi.

  1. Može rasvijetliti razliku između korupcije i kriminala s jedne i neefikasnosti s druge strane

Kod nas se stalno govori o korupciji i kriminalu, onda pravosuđe to najčešće ne uspije obraditi onako kako se prvotno očekivalo, zatim nastane frustracija u javnosti, a za to vrijeme novac se i dalje neefikasno troši. Općenito, postoje mnoga područja trošenja javnog novca u kojima nema mnogo korupcije i kriminala, a neefikasnosti su ogromne. Na primjer, to se može pokazati u obrazovnom sektoru. Ne umanjujući važnost borbe protiv korupcije i kriminala, treba paralelno otkrivati i ukazivati na neefikasnosti u javnim sustavima. To je važno zbog toga što previše ljudi misli da mi nemamo problem s time kakva nam je država i što očekujemo od nje, nego je problem, navodno, u tome što na vlasti nisu pošteni ljudi. A to je krivo gledanje na stvari. Problemi u velikom broju slučajeva dolaze otuda što se država bavi s previše stvari koje ne može obaviti efikasno i na zadovoljstvo građana, čak i ako to vode najpošteniji ljudi.

  1. Može pomoći u ispravnom tumačenju stanja u proračunima na različitim razinama državne vlasti

Stalno podsjećanje na neefikasnosti u trošenju javnog novca te educiranje i mobiliziranje građana kako bi prepoznali neefikasnosti iznimno je važno u relativno dobrim vremenima u kojima političari nastoje komunicirati samo dobre vijesti. U zadnje vrijeme često slušamo o tome da javni dug više ne raste, da je deficit proračuna smanjen, kreditni rejting je sve bolji, i sl. Međutim, u stvarnosti, naša proračunska situacija podjednako je loša kao i ranije, samo su se okolnosti promijenile pod utjecajem (međunarodnih) trendova na koje nemamo utjecaja. Na primjer, ova slika pokazuje da se očekuje da će Hrvatska do kraja ove godine imati i dalje najviši omjer javnog duga i BDP-a među usporedivim zemljama članicama EU:

Izvor: Europska komisija

A ova slika pokazuje da je Hrvatska u top 10 zemalja članica, među puno bogatijim zemljama članicama EU, kada je riječ o omjeru prihoda koje prikuplja sektor opće države spram BDP-a:

Izvor: Eurostat

Hrvatska je, dakle, i dalje jako visoko zadužena zemlja s ogromnim državnim sektorom i visokim poreznim i sličnim opterećenjima, što ograničava gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Uzroci leže i u tome što se u trošenju javnog novca kriju mnoge neefikasnosti.

  1. Može pomoći u širenju svijesti i jačanju političkog pritiska

Na kraju, projekti poput Lipine Crne knjige mogu doprinijeti širenju svijesti o tome da su stotine milijardi kuna ili oko polovice BDP-a prevelik iznos našega novca da se samo tako prepusti političarima koje ćemo kontrolirati svake četiri godine na izborima, a u međuvremenu se pouzdati u djelovanje Državne revizije. Politički pritisak na efikasnost i odgovornost mora biti svakodnevan. Jedan mogući alat je transparentnost – stavljanje svih državnih transakcija, osim onih povezanih s nacionalnom sigurnošću na Internet, na uvid građanima. Internet je sjajan alat koji građane kao aktivne aktere može uvući u proračunski proces. Iako za sada nema naznaka da bi se to uskoro moglo desiti, to je zahtjev na kojem treba inzistirati. Drugi mogući alati su web servisi za prijavljivanje neracionalnosti u državnom sektoru, zatim, kategorizacija, analiza i klasifikacija takvih slučajeva, njihovo sistematsko prikazivanje i «guranje pod nos» javnosti i političarima – to je put kojim je krenula Lipa. Stoga će biti zanimljivo, kada Crna knjiga potkraj ove ili početkom sljedeće godine bude gotova, kako će na informacije u njoj reagirati politika.

Politika je, zasigurno, ključ ove priče. Neefikasnosti o kojima je riječ nisu tehnički pojam. Ne radi se o štimanju CNC stroja i programiranju. Iza svake neefikasnosti leži neki interes. Od jednostavnih interesa kao što je interes da se nastavi šlamperaj ili poslovanje u nekoj državnoj agenciji s 3-4 radna mjesta viška za rodbinu i prijatelje političara, do mnogo malignijih interesa. Zbog toga, problemi s proračunima, javnim dugom i neefikasnostima u javnom sektoru uvijek su problemi iz domene političke ekonomije, a ne programiranja. Kao što je pokazao Kristijan Kotarski, ti problemi nastaju u trenutku kad se izbriše granica između države i stranke. U naravi moderne države leže vladavina prava, jednakost u pristupu institucijama i njihovo nepristrano djelovanje. Kada se, prvenstveno zbog kadrovskih politika, izbrišu granice između države i političkih stranaka, onda te stvari nestanu ili se ne mogu razviti, i stvori se sustav koji rezultira notornim neefikasnostima u trošenju javnog novca, koje je jako teško nadzirati i korigirati.