Stambena štednja

Šestogodišnja kriza u Hrvatskoj 2009.-2014. pokazala je tri prednosti sustava stambene štednje. Prvo, potiče domaću štednju, što umanjuje ovisnost o hirovitim tokovima međunarodnog kapitala. Drugo, stambeni krediti štedionica odobravaju se uz fiksne kamatne stope za cjelokupan vijek otplate kredita. Treće, krediti stambenih štedionica u krizi su se odobravali bržim tempom od klasičnih bankarskih stambenih kredita, što je potvrdilo protuciklički (stabilizacijski) karakter sustava.

Arhivanalitika je za potrebe stambenih štedionica 2009. izradila prvu studiju o stambenoj štednji koja je pokazala da potencijali ovog sustava ni izbliza nisu iskorišteni, uglavnom zbog toga što kreatori financijske politike ne prepoznaju njegove potencijale. Nakon što je Ministarstvo financija 2013. ukinulo poticaje na stambenu štednju, studija Instituta za javne financije potvrdila je naše ranije rezultate. Poticaji za stambenu štednju vraćeni su 2014. s primjenom od 2015. Time su stvorene pretpostavke za očuvanje i daljnji razvoj sustava stambene štednje. Međutim, sustav neće moći ispuniti svoju svrhu sve dok kreatori financijske politike ne uoče kako uz minimalne regulatorne modifikacije i bez većih fiskalnih troškova mogu znatno povećati društvene koristi.

Naša druga studija koja je izrađena za potrebe stambenih štedionica pokazuje kako doći do tih društvenih koristi.

Studija “Društvene koristi stambene štednje u Hrvatskoj” (2016.)