Fiskus uhvaćen na krivoj nozi i problem nedovoljno transparentnih fiskalnih brojki

Neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske objavilo je prošli tjedan svoje 33. stajalište iz kojeg izdvajamo dvije stvari. Prvo, rebalans proračuna za ovu godinu opravdan je, ali ukazuje na povećanje proračunskog manjka i, štoviše, moguća veća povećanja u budućnosti: Povjerenstvo ponovno podsjeća da Republika Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih… Nastavi čitati "%s"

Svjetsko gospodarstvo: meko prizemljenje?

Objavljeno

U ovo doba godine institucije s ozbiljnim analitičkim kapacitetima počinju objavljivati makroekonomske prognoze. Pogledat ćemo kako Peterson Institute for International Economics (dalje: PIIE) i Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutačno proriču budućnost svjetskog gospodarstva. Glavna tema su, naravno, Trumpove carine. PIIE SAD-u predstoji postupno usporavanje rasta BDP-a čija se promjena iduće godine očekuje po stopi od… Nastavi čitati "%s"

Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku

Uvod Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku korijene iz starih podjela.… Nastavi čitati "%s"

Genius kao alat za financijsko opismenjavanje: što JP Morgan radi u Zagrebu

Od 2021. godine na Labu pratimo razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu… Nastavi čitati "%s"

Nobelova nagrada za ekonomiju 2025.: nikad važnija za shvaćanje razvojnih prepreka u Hrvatskoj

Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade započinje podsjećanjem da su inovacije postojale otkad je ljudi, no nikada u povijesti ljudske vrste do industrijske revolucije nije zabilježeno razdoblje u kojemu su inovacije bile toliko raširene da su omogućile dvije stotine… Nastavi čitati "%s"

Postoji li uopće prostor za fiskalno rasterećenje rada

Objavljeno

Prilično je jasno da se hrvatski fiskalni položaj kvari: pomičemo se sve dublje prema strukturnom proračunskom deficitu. Kako Vlada u proteklih nekoliko godina koje su obilježene dobrim prilikama zbog izdašnog punjenja proračuna nije poduzela značajna porezna rasterećenja, postavlja se pitanje je li uopće moguće razmišljati o poreznom rasterećenju rada? Drugim riječima, ako klizimo u smjeru… Nastavi čitati "%s"

Države su tankeri, a ne gliseri: u očekivanju proračuna za 2026.

Scenarij je jednostavan i toliko puta viđen u povijesti da je poznavateljima fiskalne politike i ekonomske povijesti postao pomalo dosadan. Riječ je o scenariju dugih ciklusa kvarenja i popravljanja javnih financija država, koji zavise o političkim procesima. Ovogodišnji rebalans državnog proračuna u ovom ćemo tekstu sagledati u kontekstu dugoročnog kretanja (kvarenja) fiskalnog salda. Prije prikaza… Nastavi čitati "%s"

EU protiv SAD-a: koliko Europa zaostaje i zašto je Hrvatska tipična europska zemlja

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski… Nastavi čitati "%s"

Prešućeni tragovi pandemije

Nekoliko godina nisam pisao o pandemiji odnosno pandemijskom zatvaranju, iako su tekstovi 2020. i 2021. bili iznimno čitani, a Ekonomski lab je tada imao i pedesetak tisuća čitatelja na mjesec. Kritikom radikalnog zatvaranja (2020.) i dehumanizacije necijepljenih (2021.) rekao sam sve što sam imao za reći. Isto je sažeto i u hrvatskom i engleskom izdanju… Nastavi čitati "%s"

Digitalni euro: razlog za optimizam ili strah?

Na jučerašnjem sastanku Eurogrupe (ministri financija država članica europodručja, među kojima i naš ministar Marko Primorac), projekt digitalnog eura dobio je zeleno svjetlo što uključuje početak zakonodavnog procesa i pratećih konzultacija koje će se uglavnom odvijati u Europskom parlamentu gdje bi trebao biti usvojen paket direktiva koje će urediti područje digitalnog eura. Zbog toga je… Nastavi čitati "%s"