Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
U burnom prošlom tjednu na obvezničkim tržištima francuski 10-godišnji prinos ponovo je poskočio iznad talijanskog što se sada sve češće događa.
Kako američki ministar financija Scott Bessent pokušava podrediti tržište kratkoročnim političkim ciljevima i zašto idejni kreator ekonomske politike Trumpove administracije Stephen Miran o svemu šuti
Put od spasitelja gospodarstva do neželjenog siročeta koje treba jače oporezivati trajao je relativno kratko, a shvaćanje brzog putovanja treba povezati s općim pitanjima gospodarskog rasta i fiskalne (de)centralizacije
Bruto plaće porasle su osjetno više od neto plaća u zadnjih pet godina. Brkljača objašnjava gdje je nestala razlika i što je “bracket creep”.
Hrvatska ima višak javnih izdataka oko 3% BDP-a, točno koliko iznosi deficit proračuna opće države. Fiskalnu konsolidaciju još uvijek je moguće provesti bez “bolnih rezova” za socijalne transfere ako javni sektor počne poslovati efikasno
Neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske pridružilo se onima koji upozoravaju da fiskalna politika u Hrvatskoj nije na održivoj stazi
Hrvatska je prošle godine zamalo postala europski rekorder prema udjelu plaća u javnom sektoru u BDP-u, što ne znači da neka od sljedećih prigoda neće biti iskorištena. Što to znači za rast i razvoj, politiku i budućnost do kraja ovog desetljeća pročitajte u tekstu Velimira Šonje
Zašto je plivajući PDV dobro rješenje za amortizaciju šokova cijena energenata i kako tumačiti cijene nafte od prošloga tjedna kada je svjetsko tržište ušlo u fazu možda bezrazložnog optimizma
Koliko iznosi državni ugriz u maloprodajnoj cijeni goriva nakon posljednjih intervencija, gdje je Hrvatska u EU u pogledu rasta cijena goriva i kako bi se cjenovni udari mogli bolje amortizirati fleksibilnijom fiskalnom politikom
