Umjesto tjednog pregleda Ivice Brkljače Velimir Šonje analiza prerani odlazak Christine Lagarde s čelnog mjesta Europske središnje banke: što se krije iza tog neobičnog (političkog) poteza.
Od 1994. do 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla gotovo 8 puta, a realno, nakon što uklonimo učinak inflacije, 3,5 puta. U ovom tekstu pokazujemo kako je taj rast izgledao kroz tri desetljeća te što se događalo prije 1994.
Podatak o snažnom godišnjem rastu izdanih građevinskih dozvola za stanove u kolovozu treba sagledati u širem kontekstu našeg Nekretninskog pulsa.
Kada pas lovi vlastiti rep: o sidrenim cijenama kao primjeru besmislene regulacije piše Leonarda Srdelić kroz prizmu usporedbe tržišnih i administrativno reguliranih cijena.
Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Povodom nove europske regulacije odnosa plaća muškaraca i žena Darko Oračić istražuje postoje li razlike u plaćama za isti rad.
Procijenjena je razlika u razvojnom jazu između stvarnog i hipotetičkog scenarija koji bi bio na snazi da je Hrvatska ostala izvan EU. Razlika je velika.
Zašto hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u dolarima izgleda 57 % veći nego u eurima, a Hrvatska nije ni cent bogatija?
