Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Povodom nove europske regulacije odnosa plaća muškaraca i žena Darko Oračić istražuje postoje li razlike u plaćama za isti rad.
Procijenjena je razlika u razvojnom jazu između stvarnog i hipotetičkog scenarija koji bi bio na snazi da je Hrvatska ostala izvan EU. Razlika je velika.
Zašto hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u dolarima izgleda 57 % veći nego u eurima, a Hrvatska nije ni cent bogatija?
U burnom prošlom tjednu na obvezničkim tržištima francuski 10-godišnji prinos ponovo je poskočio iznad talijanskog što se sada sve češće događa.
Marine inflacije odvojeno prikazuju stope inflacije za različite dohodovne razrede: da aktualni val rasta cijena relativno jače pogađa osobe s višim dohocima.
Redakcija Laba upregla se sastaviti detaljnu analizu procesa koji stoje iza probnog balona iz prošloga tjedna kada je lansirana kontroverzna ideja o pridruženom članstvu Kanade u EU: upoznajte Kanadu.
Velimir Šonje objašnjava teorijski okvir monetarne politike koji omogućuje raspravu o tome je li zadnje povećanje referentnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova bilo opravdano.
