Ljudi i prostor: djeca s periferije

Objavljeno

Pred približno godinu dana profesor emeritus Tihomir Jukić pozvao me kao ekonomskog uljeza među arhitekte i sociologe urbanizma da u slobodnom stilu napišem nekoliko kartica o ekonomskim aspektima razvoja gradova. Pripremao je knjigu Vizija grada budućnosti: Horizont 2050., koja je u međuvremenu ugledala svjetlo dana. U početku sam dvoumio: urbanom ekonomikom nisam se bavio. No,… Nastavi čitati "%s"

Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

Poznato je da Hrvatska, kao i cijela EU osim Irske, ima demografski problem. Trendovi su fundamentalni – povezani su s dugoročnim društvenim pojavama kao što su povećana stopa aktivnosti žena na tržištu rada, doseljavanje i iseljavanje mladih. Zbog toga demografi, analitičari i kreatori politike usmjeravaju pažnju na dugoročne trendove. Manju pažnju poklanjaju kratkoročnim kretanjima i… Nastavi čitati "%s"

Fiskus uhvaćen na krivoj nozi i problem nedovoljno transparentnih fiskalnih brojki

Neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske objavilo je prošli tjedan svoje 33. stajalište iz kojeg izdvajamo dvije stvari. Prvo, rebalans proračuna za ovu godinu opravdan je, ali ukazuje na povećanje proračunskog manjka i, štoviše, moguća veća povećanja u budućnosti: Povjerenstvo ponovno podsjeća da Republika Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih… Nastavi čitati "%s"

Svjetsko gospodarstvo: meko prizemljenje?

Objavljeno

U ovo doba godine institucije s ozbiljnim analitičkim kapacitetima počinju objavljivati makroekonomske prognoze. Pogledat ćemo kako Peterson Institute for International Economics (dalje: PIIE) i Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutačno proriču budućnost svjetskog gospodarstva. Glavna tema su, naravno, Trumpove carine. PIIE SAD-u predstoji postupno usporavanje rasta BDP-a čija se promjena iduće godine očekuje po stopi od… Nastavi čitati "%s"

Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku

Uvod Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku korijene iz starih podjela.… Nastavi čitati "%s"

Genius kao alat za financijsko opismenjavanje: što JP Morgan radi u Zagrebu

Od 2021. godine na Labu pratimo razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu… Nastavi čitati "%s"

Nobelova nagrada za ekonomiju 2025.: nikad važnija za shvaćanje razvojnih prepreka u Hrvatskoj

Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade započinje podsjećanjem da su inovacije postojale otkad je ljudi, no nikada u povijesti ljudske vrste do industrijske revolucije nije zabilježeno razdoblje u kojemu su inovacije bile toliko raširene da su omogućile dvije stotine… Nastavi čitati "%s"

Postoji li uopće prostor za fiskalno rasterećenje rada

Objavljeno

Prilično je jasno da se hrvatski fiskalni položaj kvari: pomičemo se sve dublje prema strukturnom proračunskom deficitu. Kako Vlada u proteklih nekoliko godina koje su obilježene dobrim prilikama zbog izdašnog punjenja proračuna nije poduzela značajna porezna rasterećenja, postavlja se pitanje je li uopće moguće razmišljati o poreznom rasterećenju rada? Drugim riječima, ako klizimo u smjeru… Nastavi čitati "%s"

Države su tankeri, a ne gliseri: u očekivanju proračuna za 2026.

Scenarij je jednostavan i toliko puta viđen u povijesti da je poznavateljima fiskalne politike i ekonomske povijesti postao pomalo dosadan. Riječ je o scenariju dugih ciklusa kvarenja i popravljanja javnih financija država, koji zavise o političkim procesima. Ovogodišnji rebalans državnog proračuna u ovom ćemo tekstu sagledati u kontekstu dugoročnog kretanja (kvarenja) fiskalnog salda. Prije prikaza… Nastavi čitati "%s"