EU protiv SAD-a: koliko Europa zaostaje i zašto je Hrvatska tipična europska zemlja

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski… Nastavi čitati "%s"

Prešućeni tragovi pandemije

Nekoliko godina nisam pisao o pandemiji odnosno pandemijskom zatvaranju, iako su tekstovi 2020. i 2021. bili iznimno čitani, a Ekonomski lab je tada imao i pedesetak tisuća čitatelja na mjesec. Kritikom radikalnog zatvaranja (2020.) i dehumanizacije necijepljenih (2021.) rekao sam sve što sam imao za reći. Isto je sažeto i u hrvatskom i engleskom izdanju… Nastavi čitati "%s"

Digitalni euro: razlog za optimizam ili strah?

Na jučerašnjem sastanku Eurogrupe (ministri financija država članica europodručja, među kojima i naš ministar Marko Primorac), projekt digitalnog eura dobio je zeleno svjetlo što uključuje početak zakonodavnog procesa i pratećih konzultacija koje će se uglavnom odvijati u Europskom parlamentu gdje bi trebao biti usvojen paket direktiva koje će urediti područje digitalnog eura. Zbog toga je… Nastavi čitati "%s"

Končar, mirovine i transparentnost: što ih povezuje?

Nedavno sam pisao o čudnoj situaciji u kojoj daleko najlikvidnija dionica hrvatskog tržišta kapitala nije izlistana u prime segmentu tržišta s najvišim zahtjevima transparentnosti. Sam Končar je pred samo četiri godine bio ispod radara šire investicijske javnosti; tržište kapitala nije mu bilo bitno za rast. No, za glavne vlasnike – Republiku Hrvatsku i mirovinske fondove… Nastavi čitati "%s"

Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Objavljeno

U jučerašnjem tekstu o padu vlade u Francuskoj i programu fiskalne konsolidacije u Rumunjskoj istaknute su tri glavne teze: Fiskalna nestabilnost (neodrživi deficiti proračuna) dovode do političke nestabilnosti i rasta rizika zemlje. Učestalost smjena premijera u Francuskoj je indikator dublje društvene nestabilnosti. Premda Rumunjska ima veći deficit od Francuske, predviđamo bržu fiskalnu konsolidaciju u Rumunjskoj… Nastavi čitati "%s"

Premijeri kao potrošna roba: francuska drama i rumunjski rezovi

Jeste li znali da je netom pali François Bayrou bio šesti Macronov premijer otkako je tada mlad političar stupio na dužnost predsjednika Republike u svibnju 2017.? Prosječni životni vijek francuskog premijera (Philippe, Castex, Borne, Attal, Barnier, Bayrou) u proteklih osam godina i četiri mjeseca iznosi 16,7 mjeseci. Barnier, koji je pao u prosincu prošle godine,… Nastavi čitati "%s"

„Žrtveni omjer“: o porukama centralnih bankara iz Jackson Holea

Objavljeno

Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u  Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"

Hrvati u gornjem europskom domu na ljestvici internetskog prometa i odabranih IT vještina

Objavljeno

U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"

Ekonomska interpretacija nestanka ustaša i partizana: o stavovima mladih u Hrvatskoj

Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni obrasci; navodno se opet nalazimo u društvenoj regresiji uzrokovanoj sve dubljim sukobom između stavova koje bismo u standardnoj hrvatskoj političko-povijesnoj metrici označili kao krajnje lijeve i krajnje desne („partizani“ i „ustaše“). Međutim, istraživanja… Nastavi čitati "%s"

Ekonomika gitare: Gibson, Fender i (veliki) „ostatak svijeta“, 2. dio

U prvom dijelu smo kroz analizu promjena relativnih cijena u dugom roku (od 1998. godine naovamo) pokazali nekoliko ekonomskih načela koja pomažu u razumijevanju razvoja na tržištu glazbe i glazbala, a posebno gitara: Prvo, u dugom roku padaju relativne cijene dobara u kojima su prisutne globalizacija, snažna konkurencija i tehnološki napredak. Proizvodnja odjeće i obuće… Nastavi čitati "%s"