Ekonomski lab
Glavni mediji su uglavnom propustili zabilježiti da je nakon pada fizičkog obujma industrijske proizvodnje koji je trajao od ljeta prošle godine uzrokovan uglavnom smanjenjem inozemne potražnje za izvozom, industrijska proizvodnja u srpnju u Hrvatskoj zabilježila neobično snažan impuls rasta. Zbog pada u prvoj polovini 2024. kumulativ za prvih sedam mjeseci i dalje je u minusu… Nastavi čitati "%s"
Na Labu smo već objavili osnovne informacije o novom izvješću OECD-a o regulaciji tržišta (OECD PMR, eng. product market regulation) i pozitivnom pomaku Hrvatske na ovoj važnoj ljestvici koja mjeri tržišne slobode i kvalitetu regulacije. Svrha ove analize je ući dublje u podatke i pokazati konkretno o kojim se promjenama radi. Podaci se odnose na… Nastavi čitati "%s"
Ne samo da nam je prošle godine propala turistička sezone, već je ove doživjela potpuni kolaps. U medijima su nas lijepo upozoravali prošle godine: sve je počelo izjavom profesora s Ekonomskog fakulteta kako je u dva lipanjska vikenda ušlo četiri puta manje stranih turista u Hrvatsku, a nastavilo se argumentiranim člancima kako zbog visokih cijena… Nastavi čitati "%s"
U prva dva teksta iz ljetnog serijala o odnosu ljudi i strojeva razvili smo tri ključne teze: Svaka tehnološka novotarija u početku obećava više nego što je u stanju isporučiti u približno 10 godina. To ne znači da u duljim razdobljima od nekoliko desetljeća neke od inovacija neće fundamentalno promijeniti društvo i gospodarstvo. Dugoročni napredak… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serijala o strojevima i ljudima iscrtali smo idiličnu dugoročnu sliku u kojoj se pozitivni učinci tehnološkog napretka šire na čitavu zajednicu. Ta optimistična priča počiva na tezi da se u novim (uglavnom uslužnim) industrijama otvara puno veći broj radnih mjesta od broja koliko ih se zatvara u tradicionalnim industrijama koje se… Nastavi čitati "%s"
Od Covida i uvođenja agresivnih protuepidemijskih mjera kojima se preko noći „zaključavalo“ ekonomiju, a kasnije jednako naglo „otvaralo” te paralelno stimuliralo monetarnim i fiskalnim poticajima, gospodarstva su doživjela brojne šokove i u nekim se dijelovima vjerojatno permanentno promijenila. Slično se dogodilo s raznim makroekonomskim statistikama pomoću kojih pokušavamo razumjeti i ponekad predvidjeti što se događa… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio prve procjene rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2024. za 13 država članica europodručja odnosno EU (izvan europodručja uključene su Češka i Mađarska). Hrvatska nažalost nije među državama s brzim statistikama, no možemo očekivati da ćemo nakon objave BDP-a za Hrvatsku za cca mjesec dana zasjesti na vrh europske ljestvice rasta. Ono što… Nastavi čitati "%s"
U prva dva nastavka ljetnog serijala o industriji pokazali smo pet važnih stvari: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora (jer mi „ništa ne proizvodimo“), Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serije o industriji u Hrvatskoj objasnili smo tri ključne teze: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora jer „ništa ne proizvodimo“, Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
Javni prostor ekonomskih rasprava pun je zabluda. Jedna od najraširenijih je ona da je Hrvatska rentijersko gospodarstvo ovisno o moru i suncu u kojem se „ništa ne proizvodi“. Neki, ipak malobrojni, dodat će i jugo-nostalgični moment: u bivšoj državi smo, navodno, bili „industrijska sila“. Govori se da je u Hrvatskoj nastupila dramatična deindustrijalizacija. Ako se… Nastavi čitati "%s"