Rubrika: Konkurentnost i rast

Možda ste ovu poruku iz naslova mogli iščitati iz mojih ranijih osvrta na globalno važne događaje, ali ovu ću nedjelju iskoristiti za naglaske. Događaji potkraj prošlog tjedna dali su mi dobar šlagvort za to. Prognoze tehničara „uništa“ Nakon što su prinosi obveznica država koje se smatraju sigurnim utočištima poput Njemačke i SAD-a početkom prošlog tjedna… Nastavi čitati "%s"

Kada bismo putem interneta kupovali makar približno onoliko koliko se poduzetnici trude prodavati i kada bismo internet koristili za učenje i posao makar približno onoliko koliko ga koristimo za vijesti i zabavu, naglo bismo se podigli na listama digitalizacije, a to bi donijelo i neke nove proboje na listama gospodarskog razvoja… Nastavi čitati "%s"

Je li Europa doista u recesiji I što to znači za Hrvatsku? Šonje misli da jest, a promijenjene okolnosti koje će nas štititi od ponavljanja drame zadnje šestogodišnje recesije - depresije, ne znače da smo postali odgovorniji… Nastavi čitati "%s"

Javna nabava: što je, koliki se iznosi tu vrte, kako je regulirana, što se vidi, a što se ne vidi; ekspert za javne natječaje Tatjana Korceba-Huić upoznaje vas s važnošću javne nabave, a tu je i pojmovnik za lakše snalaženje.… Nastavi čitati "%s"

Kada se spomene liberalizacija tržišta s naglaskom na sektor usluga, ljudi se najčešće sjete taxi usluga i Ubera, eventualno nekih strukovnih komora koje se opiru liberalizaciji, i tu negdje prestaje poimanje ovog problema. Obrazac je uvijek sličan: tržišni izazivači služe se argumentom inovativnosti, očekivanih nižih cijena i povećane ekonomske aktivnosti, a tržišni domaćini upozoravaju na… Nastavi čitati "%s"

Slijedi pregled četiri samo naizgled nepovezane statistike. Uzete zajedno, ipak šalju kratku i jasnu poruku o stanju društva. Logično i očekivano: Hrvatska u cijeloj EU ima najmanji udjel stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji. Mogli smo odabrati i neki drugi strukturni pokazatelj, ali ovaj je upravo objavljen pa se dobro uklopio u podsjećanje o strukturnim… Nastavi čitati "%s"

Kada govorimo o strukturi same ekonomije, jedan od najraširenijih mitova u hrvatskoj javnosti onaj je o gotovo nepostojećoj – (namjerno) uništenoj! – industriji. Priča ide otprilike ovako: više ništa ne proizvodimo, zbog tečaja kune prema euru proizvoditi se naprosto ne isplati, sve uvozimo (famozni ‘uvozni lobiji’ i sl.), orijentirali smo se samo na turizam i… Nastavi čitati "%s"

U ovo doba svake godine Eurostat objavi dva ključna komparativna podatka o razvoju zemalja članica, temeljem kojih se ocjenjuje takozvana «konvergencija» – brzina približavanja europskom prosjeku razvijenosti. Jedan je stvarna individualna potrošnja. To je teško mjerljiv podatak koji može sadržavati značajne pogreške u usporedbi s drugim pokazateljem – realnim dohotkom po stanovniku, ili realnim BDP-om… Nastavi čitati "%s"

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.… Nastavi čitati "%s"