U ovotjednom pregledu pročitajte o: laganom padu oglasa za posao u prvoj polovici godine, izdanim građevinskim dozvolama, dobrom ovogodišnjem urodu pšenice (i relativno slaboj kvaliteti), novim poslovnim ugovorima Končara i Đure Đakovića, industrijskoj proizvodnji u EU, zbivanju na burzi te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- U prvih šest mjeseci 2025. na portalu MojPosao objavljeno je više od 34.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6% u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao. Najveći rast broja oglasa zabilježen je u kategoriji Obrazovanje i znanost, gdje je potražnja porasla za čak 33%, te u Bankarstvu, koje bilježi rast od 31%. Pozitivan trend zapošljavanja zabilježen je i u sektorima: Zdravstvo i socijalni radi (+13%), Elektrotehnika (+7%), Sigurnost i zaštita (+6%), Farmaceutika i biotehnologija (+6%), kao i u području Graditeljstva, geodezije i geologije, gdje je potražnja porasla za 4%. Najveći pad broja oglasa zabilježen je u području Dizajna i umjetnosti (−38%), dok su Marketing, PR i mediji te Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zabilježili pad potražnje od po 18%. Možemo zaključiti kako su ovo prvi znakovi da se tržište rada, nakon dugo vremena, ipak počinje lagano hladiti – iako je stanje još uvijek vrlo povoljno za većinu radnika.
Slika 1.
Izvor: MojPosao
Slika 2.
Izvor: MojPosao
- U svibnju 2025. izdana je 1 001 građevinska dozvola, što je za 4,1% više u odnosu na svibanj 2024. No, ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do svibnja 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. manji je za 1,0%. Ako je suditi prema građevinskim dozvolama koje obično prve reagiraju, moguće je da se građevinska aktivnost u Hrvatskoj polagano približava svome vrhuncu.
Slika 3.
Izvor: DZS, obrada: I. Brkljača
- Završila je žetva pšenice čiji je urod, kažu, bio vrlo dobar: slavonske županije prijavljuju i rekordne prinose od 9,5 pa čak i 10 tona po hektaru. No, zabrinjava da je čak 70 posto požete pšenice treće i četvrte klase. Agronomski stručnjaci apeliraju na promjenu sortimenta u korist kvalitetnijih sorata jer tako bi, kažu, ratari za bolju pšenicu mogli dobiti i veću cijenu. Kako god, ove će godine zarada ratara (ako je bude) očito biti u količini, a ne u kvaliteti pšenice.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je porastao za 1,84 posto i zaključio na 3.697 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 1,55 posto i završio na 2.319 bodova. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -5,67 posto, koliko je pala dionica Podravke, do +14,42 posto koliko je porasla dionica AD Plastika.
- Končar i Solarna Elektrana, podružnica španjolske tvrtke Acciona Energía, potpisali su ugovor o izgradnji 400-kilovoltne transformatorske stanice Promina, vrijedan 15,3 milijuna eura. Ugovor obuhvaća izgradnju transformatorske stanice po načelu ključ u ruke. Nova trafostanica bit će povezana s transformatorskim stanicama Konjsko i Velebit putem dalekovoda, a služit će za prijenos električne energije iz sunčane elektrane Promina te osigurati energiju dostatnu za opskrbu oko 69.000 kućanstava. Transformatorska stanica Promina bit će prva nova 400-kilovoltna stanica izgrađena u Hrvatskoj nakon 2004. godine. Kada bude dovršena, imat će instaliranu snagu od 150 megavata, čime će postati najveća takva elektrana u Hrvatskoj i regiji. Kad smo kod Končara, ovdje je veliki intervju s predsjednikom uprave Gordanom Kolakom. a u kojemu možemo doznati više o tome što očekivati od ove kompanije u narednim godinama.
- Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu Đuro Đaković Grupe, ugovorila je posao za njemačkog naručitelja u vrijednosti od 10,5 milijuna eura. Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi, Đuro Đaković Specijalna vozila i njemački naručitelj ugovorili su proizvodnju i isporuku teretnih vagona Faccnpps 48 m3, a isporuka vagona planirana je tijekom 2025. godine.
- Hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines objavio je zimski red letenja za sezonu 2025./2026., sa 7,7 posto više letova u odnosu na prošlu godinu. Zimski red letenja primjenjivat će se od 26. listopada 2025. do 28. ožujka 2026. godine. Planirano je 9811 letova, 1.184.020 sjedala, a što je povećanje broja letova za 7,7 posto uz 21 posto više sjedala.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- U svibnju 2025., u usporedbi sa svibnjem 2024., industrijska proizvodnja povećala se za 3,7% u europodručju i za 3,4% u EU-u. Lijepo je vidjeti ovaj oporavak europske industrijske proizvodnje, iako, kao što vidimo na priloženoj slici, još uvijek je to ispod razina na kojoj je industrijska proizvodnja bila prije dvije-tri godine.
Slika 4. Industrijska proizvodnja u EU i europodručju, sez. prilagođeno
- Europska komisija je nakon brojnih sastanaka u srijedu predvečer ipak uspjela usvojiti i predložiti plan višegodišnjeg proračuna EU (VFO) u vrijednosti od 2 bilijuna eura za sedmogodišnje razdoblje 2028. – 2034. To je veliko nominalno povećanje u odnosno na aktualni VFO 2021. – 2027. koji iznosi 1,2 bilijuna eura. No, s obzirom na inflaciju i realni rast europskog gospodarstva u razdoblju između ova dva sedmogodišnjeg okvira, u realnim terminima to je ipak puno blaže povećanje. Promatrano u odnosu bruto nacionalni dohodak (BND) EU-a, sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, a budući bi trebao iznositi oko 1,26 BND-a. Napomenimo da je ovo ipak samo prvi prijedlog europskog proračuna, a do njegovog usvajanja proći će pune dvije godine teških pregovora.
- Indeks potrošačkih cijena u SAD-u porastao je u lipnju na 2,7%, s 2,4% u svibnju. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, ostala je relativno stabilna na oko 2,9%. Tako je utjecaj carina na potrošačke cijene i dalje je tek jedva vidljiv, zbog čega Trump gotovo svakodnevno vrši pritisak na Powella da spusti kamatne stope. Jedan od utjecajnijih članova FED-a, Christopher Waller, javno je kazao kako FED na sljedećem sastanku treba spustiti kamatne stope. Štoviše, izjavio je kako kamatna stopa treba biti 3%, što je gotovo 1,5 postotnih bodova niže od aktualne razine. Navedene izjave ipak treba uzeti sa zrno soli jer Waller je jedan od kandidata za novog čelnika FED-a, što znači da je moguće kako govori ove stvari samo da se dodatno „uliže“ Trumpu.
Slika 5. Indeks potrošačkih cijena u SAD-u
Zbivanja na Wall Streetu
- Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 44.342 boda, dok je S&P 500 porastao 0,6 posto, na 6.296 bodova, a Nasdaq je zaključio s rastom od 1,5 posto te zaključio na 20.895 bodova. Polovicom tjedna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su nove rekordne razine, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. Od oko 60 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa koje su dosad objavile poslovna izvješća, njih 83 posto ostvarilo je veće zarade nego što se očekivalo.
- Velike američke banke objavile su jako dobre financijske rezultate u Q2. Neto profit Goldman Sachsa porastao je za 22%, Morgan Stanleya za 15%, Bank of America za 3%, Citigroupa za 25%, dok je jedino kod JPMorgana došlo do pada od 17% i to samo kao posljedica prošlogodišnjeg knjiženja jednokratne dobiti od dionica Vise.
- Nvidia je dobila odobrenje Trumpove administracije za prodaju svojih naprednih čipova H20 u Kinu, što je ostvareno u sklopu pregovora o rijetkim metalima s tom zemljom. Nekoliko dana prije, izvršni direktor Nvidije sastao se s Trumpom kako bi ga uvjerio da ukine izvozne kontrole koje otežavaju poslovanje tvrtke. Računica je prilično jasna: osim što bi joj izvozne restrikcije smanjile prihode za čak 15 milijardi dolara, i Nvidijina vodeća pozicija mogla bi oslabjeti ako tvrtka ne bude mogla prodavati kineskim developerima, što pak ide na ruku Huaweiju i njegovim čipovima proizvedenima u Kini. Cijena dionice NVDA odmah je skočila za oko 5% na tu vijest, a u tolikom plusu je i zaključila tjedan pa je trenutačna tržišna kapitalizacije kompanije rekordnih 4,2 bilijuna dolara.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o broju zaposlenih u lipnju, prosječnim isplaćenim plaćama za svibanj (isplate u lipnju) te indeks obujma građevinskih radova i promet u industriji za svibanj. U Europi će se pak pratiti indeksi menadžera nabave (PMI) te sastanak Upravnog vijeća ECB-a u četvrtak na kojemu će se odlučivati o monetarnoj politici. Očekivanja tržišta su kako će ECB ovoga puta ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjenima, iako povoljni podaci o kretanju inflacije u europodručju sugeriraju kako u ECB-u nisu završili s ciklusom spuštanja kamatnih stopa. Pratit će se, dakako, i sve vijesti o carinama i potencijalnim trgovinskim dogovorima (1. kolovoza, kao novi ključni datum, udaljen je svega deset dana). Na Wall Streetu će u fokusu biti zarade kompanija u proteklome kvartalu, a svoja izvješća ovaj tjedan objavljuju Alphabet (Google), Tesla, Verizon, Coca-Cola, T-Mobile, IBM, Intel i druge velike kompanije.
Slika 6. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
