U ovotjednom pregledu o: rastu prosječnih plaća i usporavanju rasta broja zaposlenih u RH, rastu cijena struje i plina već od početka sljedećeg mjeseca, nesvakidašnjem političko-financijskom showu u Viru, promjenama u sastavu glavnih dioničkih indeksa na Zagrebačkoj burzi, investicijama KONČARA i zašto postaje sistemski važna kompanija, hlađenju tržišta rada u EU, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prosječna neto plaća za srpanj 2025. (isplata u kolovozu) iznosila je 1.437 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 9,3%, a realno za 5,0%. Medijalna neto plaća za srpanj je pak iznosila 1.249 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 10,5%. Dakle, medijalna plaća i dalje raste nešto brže od prosječne (nema povećanja nejednakosti po pitanju plaća, dapače).
- Broj zaposlenih i dalje raste, ali dosta sporijim tempom. DZS izvještava kako je u kolovozu 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj porastao za 0,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. No, stvarni porast je ipak veći (oko 1,7%) jer DZS kontinuirano radi metodološku grešku kada uspoređuje tekuće privremene s konačnim podacima za prošlu godinu. To se najbolje vidi na sljedećem grafikonu (konačni podaci su jedini „točni“, to je ova crna linija, no oni se objavljuju s dosta velikim zakašnjenjem). Pisao sam ranijih godina dosta o tome, no pustimo sad to. Činjenica je da se tržište rada hladi odnosno da je sve sporiji rast broja zaposlenih.
Slika 1.
- Vlada RH odlučila se na postupno otpuštanje mjera i vraćanje na tržišne uvjete kada je riječ o troškovima struje, plina i toplinarstva. Tako će od 1. studenog cijena električne energije za kućanstva porasti za 7,4%, a od 1. siječnja za još 4,8% (ukupno: 12,2% u odnosu na današnju cijenu). Za male poduzetnike cijena el. energije će porasti za 12,7% od 1. studenog. Plin za kućanstva poskupljuje za 9,5% i to već od 1. listopada. U toplinarstvu cijena također raste od 1. listopada i to za 10%.
- Postupni prelazak na tržišne uvjete u pogledu cijena energije je bio očekivan jer državu je ovo subvencioniranje dosta koštalo. Valja kazati da su cijene energije u Hrvatskoj od sredine 2021. (kada je započeo val visoke inflacije) do srpnja ove godine dosta manje porasle nego u većini drugih članica EU. To se najbolje vidi na priloženoj slici.
Slika 2.
- Zanimljiva nesvakidašnja vijest za kraj ovog segmenta: načelnik općine Vir podijelio je 1.350 kuverti na Trgu svetog Jure, u svakoj rješenje za dodjelu jednokratne pomoći u iznosu od 1.200 eura virskim umirovljenicima (i nezaposlenima, osobama starijima od 65 godina, korisnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te zaposlenima na dugotrajnom bolovanju). Ukupno, dakle, 1,6 milijun eura. Radi se o nekakvom ispunjenju predizbornog obećanja (potražite sami za više informacija), no vrijedi zabilježiti ovaj nesvakidašnji financijski show dodjeli kuverti (s nemalim iznosom!) na prepunom virskom trgu.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su u proteklome tjednu za 0,3 posto odnosno za 1,5 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,31 posto koliko bilježi CROBEXindustrija do +5,35 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -9,60 posto (KOEI) do +6,25 posto (ZITO).
- Odbor za indekse Zagrebačke burze izvršio je redovnu reviziju indeksa CROBEX, CROBEXtr, CROBEX10, CROBEX10tr, CROBEXprime, ADRIAprime, CROBEXplus i sektorskih indeksa. Glavne promjene su da se iz sastava CROBEX i CROBEXtr isključuju dionice IKBA, a uključuju dionice ZITO i DDJH. Ovom promjenom će spomenuti indeksi uključivati okruglih 20 dionica. Iz sastava indeksa CROBEX10 i CROBEX10tr isključuju se dionice SPAN, a uključuju dionice IG. Svi indeksi će se računati s novim sastavom počevši od 22. rujna.
- Predsjednik uprave KONČAR Grupe je na javnoj tribini „Novi život Končara iz Sesvetskog Kraljevca“ dao više informacija o planiranim investicijama (proširenju kapaciteta u transformatorskom dijelu biznisa). Radi se o značajnim investicijama koje provode što samostalno, što u suradnji sa Siemensom. Pored toga, Kolak je kazao kako je cilj KONČARA postati i najveća IT kompanija u zemlji, a pritom ih „zanima ‘digital’ u kritičnoj infrastrukturi, u energetici, cybersecurity u operativnom poslovanju, a to IT kompanije nemaju. Oni razumiju kako nešto isprogramirati, no mi razumijemo zašto nešto treba isprogramirati. Tu vidimo svoju priliku zbog čega smo akvizirali određene IT kompanije kroz koje stvaramo kvalitativnu bazu za rast.“
- O najlikvidnijoj dionici na hrvatskom tržištu kapitala, spomenutoj KONČAR Grupi (KOEI), te njegovoj sistemskoj važnosti i utjecaju na mirovine budućih hrvatskih umirovljenika, možete pročitati u sjajnom tekstu Velimira Šonje.
- Analitičar Erste grupe, koji je objavio preporuku za kupnju dionica KONČAR Grupe s ciljanom cijenom od 896 eura, objavio je u analizu za KONČAR D&ST (KODT) te dao preporuku – „prodati“! Ciljana cijena: 3.552 eura. Analizu nisam pročitao jer nije javno dostupna, a iako kao dugogodišnji fan/dioničar KODT-a smatram da je analitičar negdje gadno zbrljao s pretpostavkama ako je dobio navedenu fer vrijednost dionice, dajem mu plus za hrabrost jer sell preporuke gotovo nikada ne vidimo.
- Uskoro ćemo dobiti još jedan IPO na Zagrebačkoj burzi. Tokić Grupa izrasla je u najvećeg domaćeg lanca auto dijelovima, a kako je sve počelo, kakvi su im planovi za daljnje širenje, kakva je poslovna filozofija osnivača itd., pročitajte u ovom rijetkom intervjuu s Ilijom Tokićem. Baš kao i u prethodna dva IPO-a ove godine (ING-GRAD i Žito), radi se o sjajnoj poslovnoj priči koja bi trebale biti uzor mnogim poduzetnicima. Vidjet ćemo još po kojim valuacijama će ići IPO, no veseli vidjeti da ove zdrave poslovne priče konačno dolaze u fokus investicijske i šire javnosti.
- Krenula je gradnja nove tvornice čipsa kod Bjelovara, a ulaganje je vrijedno 25 milijuna eura. Nova tvornica omogućit će značajno povećanje proizvodnog kapaciteta s postojećih približno 5.000 tona godišnje na 10.000 tona proizvoda. Projektom je predviđeno otvaranje između 50 i 100 novih radnih mjesta. Završetak radova na novoj tvornici planiran je u zadnjem kvartalu 2026. godine.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Da se tržište rada hladi i u EU, pokazuju novi podaci Eurostata o stopi slobodnih radnih mjesta. U drugom tromjesečju 2025. stopa slobodnih radnih mjesta u europodručju iznosila je 2,2%, što je pad u odnosu na stopu od 2,4% u prvom tromjesečju 2025. i 2,6% u istom razdoblju lani. Stopa slobodnih radnih mjesta u EU-u iznosila je 2,1% u drugom tromjesečju 2025., što je pad u odnosu na stopu od 2,2% u prvom tromjesečju 2025. i 2,4% u drugom tromjesečju 2024. Na priloženoj slici vidimo kako je trenutačna stopa slobodnih radnih mjesta čak i nešto ispod pretpandemijskih razina.
Slika 3. Stopa slobodnih radnih mjesta u europodručju i EU
- Godišnji rast troškova rada u europodručju u drugom je tromjesečju iznosio 3,6%, a u EU-u 4,0%. To je nastavak snižavanja stope rasta troškova rada koji traje od početka 2024. Razlike u stopi rasta i dalje su velike među zemljama, a Hrvatska se sa svojih 9% rasta i dalje nalazi u gornjem domu EU zemalja u kojima troškovi rada najbrže rastu.
- Američki FED očekivano je spustio kamatnu stopu za 25 baznih bodova. Samo je jedan član (novopridošlica, Stephen Miran) glasao za „jumbo cut“ tj. spuštanje kamatne stope za 50 b.b. (0,5%). Razlog spuštanja je sve očiglednije slabljenje tržišta rada, a na oprez i sporije spuštanje kamatnih stopa poziva inflacija koja se ne kreće u željenom smjeru. Trenutačna očekivanja su takva da će nova spuštanja kamatnih stopa za 25 b.b. uslijediti i na sljedeća dva FOMC sastanka (u listopadu i prosincu).
Zbivanja na Wall Streetu
- S&P 500 porastao je u proteklome tjednu za 1,2%, Dow za 1,0%, a tehnološki indeks Nasdaq za 2,2%, čime su glavni američki dionički indeksi dosegli nove rekordne razine. Spomenimo kako je Alphabet, krovna kompanija Googlea, početkom tjedna postao tek četvrta javno izlistana kompanija u povijesti čija je tržišna kapitalizacija premašila tri bilijuna dolara. U tom su krugu još samo Apple, Microsoft i Nvidia, s tim da se potonja već neko vrijeme nalazi iznad praga od 4 bilijuna dolara.
- Nvidia je objavila kako će uložiti 5 milijardi dolara u Intel, na što su dionice Intela odmah u premarketu skočile za 30% (kasnije je oduševljenje ponešto splaslo). Intel je donedavno bio najveći chip maker, no zbog problema u poslovanju danas mu je tržišna kapitalizacija oko 30 puta manja od tržišne kapitalizacije Nvidije.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci o indeksu građevinskih radova u srpnju (utorak) te završenim zgradama i stanovima u 2024. (petak). U europodručju će se pratiti podaci o indeksu menadžera nabave, baš kao i u SAD-u gdje se još očekuju i podaci s tržišta stambenih nekretnina. Nakon završenog FOMC sastanka, očekuju se i nastupi većeg broja guvernera gdje će se osluškivati što imaju za reći i kako vide situaciju u gospodarstvu.
___________________________
Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati:
- Digitalni euro: razlog za optimizam ili strah? (Velimir Šonje)
- Končar, mirovine i transparentnost: što ih povezuje? (Velimir Šonje)