Ekonomski lab
Poticaji su na prvi pogled "besplatan novac". Međutim, kada se promatraju iz perspektive rasta poduzeća, poticaji mogu biti skuplji od skupog equity-a. Stručnjak za venture capital Mislav Tolušić napisao je za Lab jednostavnu ali poučnu priču o tome kako vrednovati poticaje naspram kapitala investitora.… Nastavi čitati "%s"
Šonje u nastavku serije o Velikoj internacionalizaciji piše i o idejama koje su uzrokovale hrvatsko kašnjenje u tom glavnom razvojnom procesu. Ideje sigurno nisu jedino objašnjenje, ali ideja o ekonomskim odnosima kao o igri nulte sume odigrala je važnu ulogu u sidrenju hrvatskoga rasta ispod mogućnosti zbog nevoljkog i kasnog otvaranja prema van… Nastavi čitati "%s"
Jesu li se rast produktivnosti i realnih plaća razdvojili, kao što sugerira jedna sindikalna studija, ili su dvije veličine i dalje u korelaciji kao što sugeriraju indeksi konstruirani na temelju hrvatskih statističkih podataka?… Nastavi čitati "%s"
Zašto Europa s ovim čovjekom još uvijek ima neraščišćene račune? Iako je marksizam danas neupotrebljiv kao teorija za analizu društvenih sukoba, mišljenja o Marxu i dalje se razilaze. Od onih koji ga prikazuju ideologom zla do onih koji ga smatraju genijem društvenih znanosti i aktivistom u borbi za radnička prava. Ovaj tekst prikazuje Marxove pogreške u ekonomskoj analizi i njihov odnos s marksizmom kao teorijom društvenog nasilja koja je utrla put istoj takvoj praksi… Nastavi čitati "%s"
Koje se ekonomske ideje mogu označiti liberalnima, a koje kejnezijanskima i ima li takva klasifikacija uopće smisla? Odgovor na to pitanje traži se kroz raspravu o otvorenim dilemama u pogledu monetarne i fiskalne politike te mirovinskog sustava … Nastavi čitati "%s"
Nekoliko uglednih američkih i europskih ekonomista kritiziralo je monetarnu politiku koju je vodila Europska centralna banka dok joj je na čelu bio Jean-Claude Trichet 2003.-2011. Oračić prikazuje njegove odluke i njihove kritike te ocjenjuje u kojoj su mjeri potonje bile pogođene odnosno promašene.… Nastavi čitati "%s"
Živjeti u Hrvatskoj znači ne shvaćati koliko je velik ovaj svijet. Kada se u njemu dogodi nešto bitno, to će posrednim putovima djelovati i na nas. Doduše s vremenskim odmakom, ali jednako snažno ili jače od domaćih sila. Jer, mi ovdje uvozimo ideje, ideologije, ratove, mirove, tehnologiju, geopolitiku. Čak i neki mutan osjećaj o stanju… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je ovaj tjedan prosječne plaće za veljaču – plaće isplaćene u ožujku za rad u veljači. Prilikom takvih objava svi se usredotočuju na ukupan prosjek neto plaća (linija koju smo istaknuli plavim u tablici dolje). Taj podatak je iznosio 6,128 kuna i bilježio je rast od 4% u odnosu na… Nastavi čitati "%s"
U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?… Nastavi čitati "%s"
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.… Nastavi čitati "%s"