Gdje je nestao pesimizam (3. dio): hrvatski dio priče

Vjerujem kako nije potrebno naširoko objašnjavati koliko nas pesimizam okružuje i koči. S jedne strane to je prirodno i dobro. Pesimizam je prirodna protuteža pretjeranom optimizmu koji može završiti jednako loše, ako ne i lošije kao i pretjerani pesimizam. Britansko-američki filozof Roger Scruton veličao je pesimizam. Njegova knjiga On the Uses of Pesimism nosi podnaslov… Nastavi čitati "%s"

Gdje je nestao pesimizam (1. dio)?

„Otkud taj neograničeni optimizam?“, glasio je jedan komentar na Facebooku ispod Partibrejkera prošle nedjelje u kojemu sam objasnio dobre (kratkoročne) gospodarske perspektive. „Što kažeš na ovo što piše Dr. Doom?“, upitao me prijatelj pozivajući se na ekonomistu Nouriela Roubinija koji se proslavio navodno uspješnom najavom prethodne krize 2008./09. Roubini sada prognozira dugu stagflaciju – stagnaciju… Nastavi čitati "%s"

Što pokazuju podaci o fiskaliziranim računima

Objavljeno

Vrijednost fiskaliziranih računa u veljači ove godine iznosila je 24,9 milijardi kuna ili 5% manje nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Porezne uprave omogućuju uvid u strukturu po djelatnostima pa smo ih u sljedećoj tablici poredali prema intenzitetu pada vrijednosti fiskaliziranih računa od zadnjeg mjeseca prije pandemije (veljače 2020.) do veljače ove godine. Pogledajte… Nastavi čitati "%s"

Tržišni tajming: ipak dobra strategija?

Objavljeno

Svaki se investitor treba zapitati vjeruje li da za vrijeme njegovog ulagačkog horizonta više neće biti oštrih i dugotrajnih padova kao što su bili oni iz 1973-75, 2000-02 i 2008-09, u kojima se vrijednost portfelj zna prepoloviti i onda godinama gmizati nazad na početnu vrijednost. COVID-crash je u tom pogledu bio vrlo netipičan i više je sličio atomskoj korekciji nego pravom medvjeđem tržištu - najbrži pad od -34% u povijesti, ali i najbrži oporavak od 66%, i to sve unutar jedne godine. Mala je vjerojatnost da će se budući burzovni slomovi tako brzo korigirati.… Nastavi čitati "%s"

Doba znanstvenih križara

Moj prijatelj radi na fakultetu trideset i pet godina. Njegova priča ide otprilike ovako: „Desetljećima ulaziš u predavaonicu. Moćan si. Simboliziraš znanje. Određuješ što je znanje. Prenosiš to. Nezainteresirane si sklon promatrati kao lijene ili idiote. Onaj manji broj zainteresiranih sklon si promatrati kao simpatične spužvice koje širom otvorenih očiju upijaju svaku tvoju riječ. I… Nastavi čitati "%s"

Ima li Europa koristi od EU fondova?

Objavljeno

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Evo što su dobili… Kohezijska politika… Nastavi čitati "%s"

Političari su robovi ideja davno preminulih ekonomista

Porezi, rashodi države, državna poduzeća, investicije, regulacija i državna kontrola naspram ekonomskih sloboda, sve su to pitanja o kojima se najčešće progovara ideološki i interesno, no Hrvoje Šimović i Milan Deskar-Škrbić pokušali su u Ekonomici javnog sektora s hrvatskim primjerima o tome progovoriti sustavno i stručno, informirajući čitatelje i ne namećući ideološke stavove upravo prema obrascu kako bi studenti trebali učiti o ovim prevažnim temama.… Nastavi čitati "%s"