Ekonomski lab
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija. … Nastavi čitati "%s"
Kako tumačiti jučerašnji pad burzi u SAD-u? Korekcija ili katastrofa? Prije prvo nego drugo. Ali, svijet ulazi u period promjene - prijelaz iz ere niske inflacije i kamatnih stopa u eru više inflacije i kamatnih stopa… Nastavi čitati "%s"
Mogu li centrale banke upravljati novčanom masom u gospodarstvu? U nedavno objavljenom tekstu Darka Oračića pretpostavljeno je da mogu. Velimir Šonje odgovara na to prikazom transmisijskog mehanizma monetarne politike. Objašnjava zašto takva pretpostavka o moćima centralnih banaka nije realna.… Nastavi čitati "%s"
Ekonomsko raspoloženje i njegove oscilacije mogu utjecati na makroekonomske trendove. Tomislav Globan pokazuje razlike između sjevera i juga Europe u pogledu sklonosti oscilacijama ekonomskog raspoloženja. Sukladno geografskom položaju, hrvatski ekonomski temperament smješta se između sjevera i juga, ali ipak bliže jugu. Najnovije oscilacije zbog Agrokora treba gledati u toj perspektivi. Globan pokazuje i da prošlost - socijalizam, tranzicija - čini razliku. … Nastavi čitati "%s"
U ekonomijama kao što je Hrvatska, fiskalna i vanjska neravnoteža povećavaju rizike pojave valutnih i financijskih kriza. Ranjivi smo i zbog prelijevanja šokova iz inozemstva. Hrvatska se do sada nosila s valutnim rizicima, ali treba skrenuti pozornost na okidače valutnih kriza. One nisu nestale s povijesne scene. Samo su se pritajile. No predviđati ih je teško. Pratite podatke i pitajte trejdere.… Nastavi čitati "%s"