U ovotjednom pregledu o: rezultatima turističke sezone u dosadašnjem dijelu godine, rekordnom prometu putnika u hrvatskim zračnim lukama, Trumpovom pozivu EU i svim članicama NATO-a da uvedu goleme carine Indiji i Kini kako bi prestale financirati ruski ratni stroj, američkom fiskalnom manjku, o tome kako je Elon Musk privremeno bio ispustio poziciju najbogatijeg čovjeka na svijetu, te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prema još uvijek nepotpunim podacima iz sustava eVisitor, u kolovozu ove godine zabilježen je isti broj turističkih dolazaka u odnosu na lanjski kolovoz, te 2 posto manje noćenja. Ukupno je u Hrvatskoj tijekom prvih osam mjeseci ove godine ostvareno 17,2 milijuna dolazaka i 89,8 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 0,5 posto u noćenjima. U dosadašnjem dijelu godine, rast stranih turističkih noćenja zabilježen je s tržišta Poljske (+3%), UK (+3%), SAD-a (+11%) te sa svih nama susjednih zemalja (Slovenija +1%, BiH +8%, Srbija +13%), osim s talijanskog tržišta gdje su noćenja bila na razini prošle godine. Pad je pak zabilježen s najvažnijeg njemačkog (-3%) te češkog tržišta (-4%), što je gotovo ista situacija kao i lani. Naime, njemačko gospodarstvo (i na njega navezano češko) je već gotovo dvije godine u recesiji, i to je glavni razlog što Nijemci naprosto manje putuju (primjerice, Španjolci kažu kako ove godine minuse bilježe samo s njemačkog tržišta, a najviše je pogođena Mallorca; u Turskoj je zabilježen pad broja turističkih dolazaka u prvih 7 mjeseci godine, a pad predvode Nijemci).
- Što je pak s onim najvažnijim, financijskim pokazateljima? Podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju kako je iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti I (smještaj i ugostiteljstvo) u kolovozu ove godine bio za 7,6% viši nego u kolovozu prošle godine (gotovo isti porast kao i u srpnju). Promatrano pak ukupno od siječnja do kolovoza, rast je iznosio 10,3% u odnosu na isto razdoblje lani. To je više nego što su porasle cijene u restoranima i hotelima, no priču o realnim porastima ostavimo za neki drugi put jer ono zahtjeva šire objašnjenje. Kažimo samo da je broj izdanih računa porastao za 2,9% u dosadašnjem dijelu godine. Na priloženom grafikonu ubacio sam još jedan niz: iznose računa u 2019., daleko najboljoj godini za hrvatski turizam do korona-krize. Po samom broju noćenja, 2025. je gotovo jednaka 2019., no iznosi fiskaliziranih računa u ovoj su se djelatnosti više nego – udvostručili!
Slika 1.
- Zračne luke bilježe rekordni broj putnika. DZS je objavio kako je u razdoblju od siječnja do srpnja 2025. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 81,8 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,9% u odnosu na isto razdoblje 2024. Ukupno je ukrcano i iskrcano 7,7 milijuna putnika, što je porast od 6,8%. Ukupan promet tereta pak bilježi pad za 9,1% u odnosu na isto razdoblje 2024. te je iznosio 5,7 tisuća tona.
- Prvi rezultati robne razmjene RH s inozemstvom pokazuju kako je izvoz porastao za 3,9% u prvih 7 mjeseci ove godine, dok je uvoz porastao za 3,1%. No, kako uvoz ima veću „bazu“, saldo robne razmjene se od siječnja do srpnja blago pogoršao s prošlogodišnjih -11,4 milijardi eura na -11,7 milijardi eura u 2025.
- Europska komisija pokrenula je kreditni program SAFE vrijedan 150 milijardi eura za jačanje obrambenih sposobnosti EU kroz zajedničku nabavu vojne opreme, a Hrvatska bi trebala dobiti 1,7 milijardi eura iz tog fonda. Ukupno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje tih povoljnih zajmova, a sada imaju rok do kraja studenoga da podnesu svoje nacionalne planove o tome u što namjeravaju uložiti alocirana sredstva. Komisija će potom ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine. Najveće iznose su zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde) te Italija (14,9 milijardi).
- Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske „A-“ uz pozitivne izglede, istaknuvši „otporan“ rast gospodarstva, „snažne” fiskalne pokazatelje te benefite članstva u europodručju. U S&P-iju smatraju da hrvatska vlada nastavlja s provedbom reformi koje bi mogle poboljšati dugoročne izglede za rast gospodarstva, a u ovoj godini očekuju rast gospodarstva za 3,2 posto te za 2,7 posto u razdoblju od 2026. do 2028.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 porasli su u proteklome tjednu za 2,96 posto odnosno 4,45 posto. Najlikvidnije izdanje KOEI tjedan je završilo rastom za 15,31 posto na 708,00 eura uz redovan promet od 7,2 milijuna eura i blok promet od 1,1 milijun eura. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,75 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +8,46 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -2,56 posto (KODT) do +17,01 posto (ADPL).
- Đuro Đaković Specijalna vozila i KNDS Deutschland potpisali su ugovor o suradnji. Sporazum se odnosi na održavanje vojnih vozila, prvenstveno tenkova Leopard koje proizvodi kompanija KNDS Deutschland. Ovime Đuro Đaković postaje sastavni dio europske mreže za održavanje Leoparda i učvršćuje svoju ulogu pouzdanog partnera u europskoj obrambenoj industriji, kažu u ĐĐ-u.
- ING-GRAD je izvijestio burzu kako je odluka o odabiru njihove ponude za izvođenje radova i opremanje kina Europa postala izvršna, sukladno čemu će se pristupiti potpisivanju ugovora s Gradom Zagrebom. Vrijednost posla je 11,07 milijuna eura s PDV-om. ING-GRAD je bio jedan od čak sedam zainteresiranih ponuditelja, a posao su dobili iako nisu bili najjeftiniji (već zbog svog bogatog iskustva u renoviranju kulturne baštine). Za posao rekonstrukcije predviđeno je razdoblje od 21 mjeseca, što znači da bi kino moglo otvoriti vrata posjetiteljima u 2027. godini, ovisno o tome kad bude otvoreno gradilište.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo je da će sve tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene (kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15% i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40%). U kratkoj analizi na Ekonomskom labu Šonje piše kako je povećana vjerojatnost da bi ECB-ovih 2,0% na prekonoćne depozite mogao biti donji prag u ovom kamatnom ciklusu. Inflacija je trenutačno na razinama oko srednjoročnog cilja od 2% i ocjena Upravnog vijeća o inflacijskim izgledima uglavnom je nepromijenjena. Nove makroekonomske projekcije gotovo su identične onima iz lipnja: u ECB-u predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,1% u 2025., 1,7% u 2026. i 1,9% u 2027. Predviđa se da će stopa gospodarskog rasta u 2025. iznositi 1,2%, što je revizija naviše u odnosu na stopu od 0,9% koja je predviđena u lipnju. Projekcija rasta za 2026. sada je neznatno niža i iznosi 1,0%, a projekcija za 2027. ostala je nepromijenjena i iznosi 1,3%.
- Konačni podaci američkoga BLS-a pokazali su kako je rast broja radnih mjesta u SAD-u za 12 mjeseci od travnja 2024. do ožujka 2025. godine, bio značajno niži nego što su pokazivali prvotni podaci. Stvarni rast zaposlenosti bio je za 910.000 radnih mjesta manji od preliminarno procijenjenih, što je oštra revizija prema dolje koja sugerira da je usporavanje američkog tržišta rada već dulje vremena na djelu. Ovo je zapravo najveća negativna revizija dosad zabilježena (veća i od one u 2008.), stoga je praktički izvjesno kako ćemo u narednih nekoliko mjeseci vidjeti nekoliko smanjenja kamatnih stopa od strane FED-a.
Sika 2. Godišnja revizija podataka o broju zaposlenih u SAD-u najveća je do sada zabilježena
- Inflacija u SAD-u porasla je sa srpanjskih 2,7% na 2,9% u kolovozu. Temeljna inflacija (bez hrane i energije) je iznosila 3,1%. Na mjesečnoj usporedbi inflacija je ubrzala na 0,4%, dok je temeljna ostala na 0,3%.
Slika 3. Američka inflacija ubrzava posljednjih mjeseci
Izvor: Factset
- Iako je u kolovozu nešto smanjen, u 11 mjeseci fiskalne 2025. godine (američka fiskalna godina završava u rujnu) američki proračunski manjak porastao je za četiri posto, na 1,973 bilijuna dolara. Ukupni prihodi porasli su za sedam posto, a u sličnom su postotku porasli i izdaci. Neto prihodi od carina uvećani su za 95 milijardi dolara, na 165 milijardi dolara, no unatoč tome manjak u 11 mjeseci aktualne fiskalne godine najveći još od pandemijskih godina 2020. i 2021. (tada je doneseno nekoliko golemih paketa pomoći građanima i gospodarstvu).
- Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Europsku uniju da uvede carine do 100 posto na uvoz robe iz Kine i Indije, s ciljem dodatnog pritiska na Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini (jer Indija i Kina kupnjom ruske nafte financiraju Putinov ratni stroj). Poručio je da bi i SAD uskladio svoje carine ako EU prihvati prijedlog. Kina je oštro reagirala, tvrdeći da se time nepravedno koristi sukob u Ukrajini protiv nje. U subotu je Trump otišao i korak dalje te poručio „SVIM NARODIMA NATO-a I SVIJETU“ kako je spreman uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a usuglase i počnu činiti isto, te kada sve zemlje NATO-a prestanu kupovati naftu od Rusije. Pozvao je da NATO kao skupina uvede Kini carine od 50% do 100%, a koje bi se u potpunosti povukle nakon što završi rat Rusije i Ukrajine.
Zbivanja na Wall Streetu
- S&P 500 porastao je u proteklome tjednu za 1,6%, dosegavši nove rekordne razine. Tehnološki indeks Nasdaq porastao je za 2%, a Dow za 1%. Iako su novi podaci pokazali kako je tržište rada slabije nego što su pokazali prvotni podaci, a inflacija ide laganim uzlaznim tempom, investitori se ipak najviše raduju snižavanju kamatnih stopa od strane FED-a.
- Elon Musk nakratko nije bio najbogatiji čovjek na svijetu: u srijedu ga je prestigao Larry Elisson, osnivač Oraclea. Naime, iz Oraclea su objavili kako im je knjiga narudžbi za posao u oblaku, potaknut velikom potražnjom za AI uslugama, porasla za 359% u zadnjem tromjesečju, na nevjerojatnih 455 milijardi dolara. To je nekoliko puta više nego su analitičari očekivali, stoga je dionica u srijedu porasla za preko 40% u jednom trenutku – iznimno rijetko se događa da kompanija ove veličine (i koja je na tržištu gotovo pola stoljeća) poraste za 40% u jednom danu. Kako god, Oracle je bio došao nadomak tržišne kapitalizacije od 1 bilijun dolara, a Elissonova neto imovina se procjenjivala na približno 400 milijardi dolara. No, u četvrtak i petak je dionica Oraclea pala za desetak posto (jedan od razloga je sumnja da je većina tih novougovorenih poslova na dugom štapu), dok je dionica Tesla porasla za sličan postotak, stoga je Musk povratio titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu (većina Muskove imovine je zapravo u kompanijama koje još nisu na burzi, SpaceX i xAI).
- Švedska fintech kompanija Klarna službeno je zakoračila na Wall Street, prikupivši 1,37 milijardi dolara u inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO). Cijena dionice postavljena je na 40 dolara, iznad planiranog raspona, što potvrđuje snažan interes investitora – IPO je prema neslužbenim informacijama bio više od 20 puta prekomjerno upisan. Uspješan izlazak na burzu donio je Klarni tržišnu kapitalizaciju od oko 15 milijardi dolara, a prvi dan trgovine porasle je za još 15-ak posto. Dosadašnji poslovni rezultati Klarne niti izbliza ne opravdavaju takvu valuaciju po mom mišljenju (u prvih šest mjeseci 2025. kompanija je zabilježila gubitak od 153 milijuna dolara, unatoč rastu prihoda na 1,52 milijarde dolara), no kao što je već postala praksa na Wall Streetu, kod valuacije fintech kompanija kupuje se potencijalna „budućnost“. Zapravo se radi o trenutačnom sentimentu na tržištu jer Klarna je u jeku pandemije 2021. prikupljala kapital uz valuaciju od nevjerojatnih 45,6 milijardi dolara, da bi već sljedeće godine (sredinom 2022.) nova runda financiranja išla uz valuaciju od „samo“ 6,7 milijardi dolara. Kako bi rekle naše bake, valuacije ovakvih kompanija su „all over the place“.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci o izdanim građevinskim dozvolama u srpnju (ponedjeljak), detaljno priopćenje o inflaciji u kolovozu (ponedjeljak) te podaci o zaposlenosti i prosječnim plaćama isplaćenima u kolovozu (petak). U europodručju će fokus biti na podacima o kretanju robne razmjene te industrijske proizvodnje u srpnju. U SAD-u će se pratiti podaci o kretanju maloprodaje i industrijske proizvodnje, no daleko najvažniji događaj će biti FOMC sastanak u srijedu na kojem se očekuje kako će FED spustiti ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na raspon 4,00% – 4,25%. Za očekivati je da će biti guvernera koji će glasati i za veći rez (50 baznih bodova), samo je pitanje u kojem broju.
___________________________
Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati: