U ovotjednom pregledu o: državnom proračunu za 2026. i upitno planiranim određenim stavkama proračuna, usporedbi rasta plaća u privatnom i javnom sektoru, oporavku izdanih građevinskih dozvola u rujnu, rezultatima kompanija na Zagrebačkoj burzi u prvih devet mjeseci ove godine, Trumpovom snižavanju carina na prehrambene proizvode, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Vlada je predstavila okvir državnog proračuna za sljedeću godinu. Što mislite, je li proračun za 2026. socijalan, održiv ili razvojan? Pa sve troje zajedno, dakako! Prihodi državnog proračuna u 2026. se planiraju na razini od 35,7 milijardi eura, što je za 2,7 mlrd. eura ili 8,3% više nego u 2025. Rashodi se pak povećavaju na 39,8 milijardi eura, što je za 3,0 mlrd. eura ili također 8,3% više nego u 2025. Planira se usporavanje inflacije i usporavanje realnog gospodarskog rasta: realni rast BDP-a se planira u visini od 2,7%, a prosječna inflacija oko 2,8%. Prihodi od poreza stoga bi trebali porasti oko 5,5%, a razlika do 8,3% ukupnog rasta prihoda državnog proračuna u najvećoj je mjeri rezultat rasta prihoda iz EU fondova (2026. je zadnja godina NPOO-a). Ovako inače izgleda struktura (izvori) prihoda državnog proračuna:
Slika 1.
Izvor: Vlada RH
- Da se rast rashoda ipak podcjenjuje iščitavam iz stavke rashoda za plaće koja se planira na razini 4,9%. Takav rast mase plaće doslovno će doći automatizmom, odnosno čak i da ne bude novih povišica koje sindikati i vlada trenutačno dogovaraju. Naime, osim što je ove godine došlo do rasta broja zaposlenih u državnom javnom sektoru, plaće su u 2025. povećavane u dva navrata (3% u ožujku i 3% u listopadu), što znači da će se puni efekt na ukupnu masu plaća osjetiti tek u 2026. Osim ako netko doista misli kako će sindikati pristati na 0% ili 1% povećavanja plaća u 2026., s priličnom sigurnošću možemo reći kako je ovako planirani rast mase plaće u proračunu podcijenjen. U svakom slučaju, vlada planira povećati rashode više nego što će rasti nominalni BDP, što znači da se nastavlja trend povećanja udjela državne potrošnje u BDP-u (pisao sam o tome i prije dva tjedna). Detaljniji osvrt na proračun iz pera Velimire Šonje čitajte u ponedjeljak na Ekonomskom labu.
- Kada govorimo o dinamici rasta plaća u javnom sektoru, na Bloomberg Adria su napravili usporedbu s dinamikom kretanja plaća u privatnom sektoru u zadnjih pet godina. Podaci pokazuju kako su nakon krizne 2020. plaće u privatnom sektoru krenule rasti brže od onih u javom sektoru, no u dvije godine (2023.-2024.) rast je bio toliko izraženiji u javnom sektoru da su, kumulativno gledano, značajno premašili rast plaća u privatnom sektoru. Radi se o razlici od nemalih 14 postotnih bodova, odnosno od 2020. godine rast plaća u javnom sektoru je iznosio oko 70 posto, a u privatnom oko 56 posto. Prevelika razlika za tako kratko razdoblje (četiri i pol godine).
Slika 2.
Izvor: Bloomberg Adria
- Nakon izraženog pada u kolovozu, u rujnu 2025. izdana je 1201 građevinska dozvola, što je više za 24,5% u odnosu na rujan 2024. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do rujna 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. tako je veći je za 0,7%, pokazuju podaci DZS.
- U listopadu su proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu bile za 3,6% više u usporedbi s istim mjesecom lani. Ako usporedimo proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u listopadu 2025. s prosjekom 2021., tada su bile više za 28,1%, pokazuju podaci DZS. Indeks cijena građevnog materijala inače nije indeks cijena ukupnih građevinskih radova jer njime nisu obuhvaćeni troškovi rada, mehanizacije i drugih elemenata iz strukture cijena građevinskih radova (dakle, radi se samo o cijenama građevnog materijala, izračunatih na temelju 217 reprezentativnih cijena artikala, koji se proizvode na domaćem tržištu).
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 0,84 posto te zaključio na 3.777,45 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 0,63 posto i završio na 2.402,86 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,29 posto koliko bilježi CROBEXnutris do +1,23 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,32 posto (ADRS2) do +5,36 posto (CKML).
- Rezultati kompanija na burzi za prvih devet mjeseci ove godine izuzetno su pozitivni, kaže glavni analitičar Bloomberg Adrije: „Kad smo pogledali prvih devet mjeseci za cjelokupni indeks Crobex, koji obuhvaća dvadeset najlikvidnijih kompanija na Zagrebačkoj burzi, prihodi su porasli jedanaest posto, dok je EBITDA u apsolutnom iznosu porasla preko 12,5 posto. Od dvadeset kompanija u indeksu, njih šesnaest imalo je pozitivne rezultate. Među četiri kompanije koje su zabilježile nešto slabije brojke nalaze se i dvije banke, što nije iznenađenje s obzirom na to da je 2024. bila rekordna godina za njih“. Kaže i kako P/E multiplikator za Crobex10 iznosi oko 11, što je i dalje dosta niže u odnosu na najširi europski indeks, gdje se taj multiplikator kreće oko 15-16.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Prema podacima Eurostata, u trećem tromjesečju 2025. broj novoosnovanih poduzeća u EU povećao se za 4,0% u odnosu na drugo tromjesečje 2025., dok je broj proglašenih stečaja porastao za 4,4%. Na priloženoj slici pak možemo vidjeti kako je, u odnosu na 2021., broj novoosnovanih poduzeća u EU u trećem tromjesečju 2025. bio na oko 12% višoj razini, dok je broj stečajeva bio čak 78% viši te je i dalje u uzlaznom trendu.
Slika 3. Kretanje novoosnovanih poduzeća i stečajeva u EU, 2021.=100
- Okončan je najdulji shutdown u povijesti SAD-a: predsjednik Donald Trump potpisao je zakon (nakon što je prošao glasanje u Kongresu i Senatu) kojim je službeno završio 43-dnevni zastoj koji je uzrokovao otkaz tisuće letova i natjerao državne službenike da više od mjesec dana rade bez plaće (1,4 milijuna ljudi nije dobilo plaću, za vojnike su ipak pronađena sredstva). Zaostale plaće ipak će svi dobiti, a isplate bi trebale krenuti od ovog vikenda. Nažalost, financiranje vlade osigurano je samo do kraja siječnja 2026., što znači da ćemo za dva mjeseca ponovno gledati sličan show.
- Predsjednik Trump u petak je izdao naredbu o smanjenju carina na određene prehrambene proizvode, što se može tumačiti i kao prešutno priznanje da su njegove carinske politike ipak pridonijele cjenovnim pritiscima koji more američke potrošače. Stotine prehrambenih proizvoda, uključujući govedinu, rajčice, kavu, banane, kokos, orašaste plodove, avokado, ananas itd., našli su se među artiklima koje je Trumpova administracija uvrstila na popis za izuzeće od carina. Carinska izuzeća retroaktivno stupaju na snagu od 13. studenog.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi imali su mješovitu izvedbu u proteklome tjednu: Dow je porastao za 0,3%, S&P 500 za 0,1%, dok je Nasdaq pao za 0,5%. Tjedan je bio volatilan, a tehnološke dionice nastavljaju s nešto lošijom izvedbom u dosadašnjem dijelu studenog, što i ne iznenađuje s obzirom na to da je Nasdaq od dna u travnju do kraja listopada porastao za nevjerojatnih 55%.
- Zbog sve većih ulaganja u AI, velike tehnološke kompanije počele su se pojačano zaduživati. Cash flow im je i dalje sjajan i rastući (da ne bi bilo zabune), no ambicije su im očito veće. Ove godine je samo pet velikih tehnoloških kompanija (Amazon, Alphabet, Meta, Microsoft i Oracle) izdalo obveznica u vrijednosti od 93 milijarde dolara, što je više nego u zadnje tri godine zajedno.
Slika 4. Rekordna izdanja obveznica tehnoloških kompanija
- Za kraj, preporuka najnovijeg pisma Warrena Buffetta. Kako samo lijepo i mudro piše ovaj 95-godišnjak… Ovaj put čak i s dozom melankolije (djeluje kao oproštajno pismo), ali bez ikakve patetike ili tuge, dapače. Pismo se može čitati i kao manifest jedne životne filozofije: kombinacija racionalnosti, skromnosti, dugoročne perspektive, povjerenja u ljude i patriotizma (čak i lokal-patriotizma, obožava Omahu u kojoj je proveo cijeli život). Na kraju završava s rečenicama koje će se vjerojatno citirati dugo vremena nakon što ga više ne bude s nama (kao i mnoge druge): „Biraj svoje heroje vrlo pažljivo, a zatim ih nastoj oponašati. Nikada nećeš biti savršen, ali uvijek možeš biti bolji.“
- Kažimo još da Buffettov BH i dalje povećava keš poziciju: na kraju trećeg tromjesečja imao je rekordnih 382 milijarde dolara u novcu i novčanim ekvivalentima (najviše u američkim trezorskim zapisima, dakle uz oko 4 posto prinosa). Čak i kad gledamo relativno tj. u odnosu na ukupnu imovinu holdinga, radi se o rekordnoj razini keša od 31 posto Zašto je tomu tako, Buffett je pojasnio na zadnjoj godišnjoj skupštini dioničara: „Rado bismo potrošili taj novac, ali to ćemo učiniti samo ako smo uvjereni da je rizik minimalan i da možemo dobro zaraditi. Reagiramo samo na prilike koje nam doista odgovaraju. Nije da sam na nekom štrajku glađu ili tako nešto — samo je stvar u tome da trenutačno nema atraktivnih prilika.“
Slika 5. Keš pozicija Berkshire Hathawaya, u milijardama dolara
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o zaposlenosti u listopadu te prosječnim plaćama za rujan (isplate u listopadu). U europodručju fokus će biti na preliminarnim PMI podacima za studeni. U SAD-u se očekuje da glavne statističke agencije objave plan/kalendar objave podataka koji nisu objavljeni za vrijeme trajanja shutdowna, a propuštenih je podataka zbilja mnogo. Tržište s nestrpljenjem očekuje i objavu financijskih rezultata Nvidije za proteklo tromjesečje, a ovaj su tjedan na rasporedu i preostali maloprodajni lanci: Walmart, Target, Home Depot, TJX Companies, Lowe’s i dr.
___________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu: