U ovotjednom pregledu o: usporavanju rasta BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju i prognozi za posljednje ovogodišnje tromjesečje, povećanju neoporezivih pragova za studentski rad od 2026., smjeni čak pet predsjednika Uprava u velikim državnim poduzećima (i glavnog državnog inspektora zbog navodnog mita), nastavku rasta kreditiranja kućanstava u europodručju i zašto je ECB-ov ciklus spuštanja kamatnih stopa za sada gotov, potrošnji za Black Friday, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Rast BDP-a očekivano je usporio u trećem ovogodišnjem tromjesečju: stopa realnog rasta od 2,3% (2,6% sezonski prilagođeno) u odnosu na isto tromjesečje lani najniža je stopa rasta u zadnjih gotovo pet godina. Kažem očekivano jer se po visokofrekventnim podacima (trgovini na malo, industrijskoj proizvodnji, broju turističkih noćenja u špici sezone), jasno vidjelo usporavanje. Gledajući prema rashodnoj metodi BDP-a, negativni doprinos došao je od pada izvoza usluga i usporavanja rasta osobne potrošnje, dok su državna potrošnja, investicije i izvoz roba dali pozitivan doprinos. Kažimo i kako je BDP u trećem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bio tek 0,3 posto viši nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju.
Slika 1.
Izvor: Bloomberg Adria
- U HUP-u prognoziraju kako bi u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju realni rast BDP-a mogao još usporiti, na oko 2%. Osobno se ne bih složio s tom prognozom. Prema dosad dostupnim podacima, čini mi se kako bi realni rast u zadnjem tromjesečju trebao biti nešto viši, a ne niži nego u trećem tromjesečju. Naime, industrijska proizvodnja se razbudila u listopadu te je porasla za 5,5% Y/y (u prvih 9 mjeseci rast je iznosio 3,0%, a promatrano samo u trećem tromjesečju ispod 1%). Trgovina na malo realno je porasla za 4,1% Y/y u listopadu, što je više stopa rasta nego u prvih 9 mjeseci 2025. (3,6%), a podaci iz sustava fiskalizacije za prvih 28 dana studenog sugeriraju kako bi isti porast potrošnje u trgovini mogao biti i u studenom. Godišnja stopa inflacije također usporava prema kraju godine, što znači da iste nominalne stope rasta rezultiraju nešto višim realnim stopama rasta. Naime, da još jednom podsjetim, ovdje stalno baratamo realnim brojevima tj. usklađenima za inflaciju; primjerice, nominalna stopa rasta BDP-a u trećem je tromjesečju iznosila čak 8,0% u odnosu na isto razdoblje lani, no kada isključimo efekte porasta cijena, dobijemo ranije spomenutu realnu stopu rasta od 2,3%.
- Vlada RH od 2026. povećava neoporezive pragove za studentski rad: na 4.800 eura za studente na poreznoj olakšici roditelja te na 12.000 eura za one koji nisu na olakšici. Ovo će de facto omogućiti studentima da rade tijekom cijele godine uz prosječnu mogućnost zarade oko 1.000 eura mjesečno. Ovu odluku svakako treba pozdraviti jer su dosadašnji pragovi bili preniski. Prema podacima SC-a Zagreb, samo prošle godine više od 13.800 studenata prešlo je dosadašnji limit od 3.360 eura, a preko 1.500 ih je premašilo i gornji prag od 10.080 eura. Zbog straha od prekoračenja pragova, mnogi su prekidali rad usred godine, što znači da su djelovali destimulirajuće. Podsjetimo i da minimalna studentska satnica od početka 2026. raste sa 6,06 na 6,56 eura.
- Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u Australiji je s rizničarem australske Vlade Jimom Chalmersom potpisao ugovor o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Taj ugovor, kažu u Ministarstvu, otvara novo poglavlje u gospodarskim odnosima dviju država, jačajući trgovinsku razmjenu, ulaganja i suradnju te olakšava poslovanje hrvatskoj dijaspori u Australiji.
- Vlada RH je na zatvorenom dijelu sjednice razriješila glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, za kojeg je USKOK istoga dana izdao uhidbeni nalog zbog sumnje u primanje mita. Premijer tvrdi kako Vlada nije imala nikakvih saznanja o USKOK-ovoj istrazi te da smjena Mikulića nije povezana s njom, već je odluka donesena iz drugih razloga. Osim smjene glavnog državnog inspektora, nenadano su pokrenuti postupci opoziva čak pet predsjednika Uprava u velikim državnim poduzećima. Navodno jer se ide „u veliku reformu upravljanja državnim poduzećima“. Tako se u Hrvatskoj Pošti predlaže smjena Ivana Čule, u HŽ Infrastrukturi Ivana Kršića, u ACI-u Kristijana Pavića, u Hrvatskoj lutriji Ignacija Čuture, a u Odašiljačima i vezama Mate Botice. Privremeno će ih na tim pozicijama zamijeniti novi predsjednici Uprave: Ivana Mrkonjić vodit će upravu Hrvatske pošte, Damir Lončarić HŽ Infrastrukturu, Ankica Kruljek preuzima upravu ACI-a, Nikolina Klaić Hrvatsku lutriju, a Denis Nikola Kulišić postat će v.d. predsjednik uprave OIV-a.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 1,67 posto te zaključio na 3.794,49 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 1,37 posto i završio na 2.414,46 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,25 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +3,75 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -0,94 posto (PODR) do +8,85 posto (ADPL).
- Nakon zatvaranja trgovine na Zagrebačkoj burzi u petak, KONČAR je obavijestio investicijsku zajednicu kako će dioničar PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond kat. B, na „aukciji“ (tzv. ubrzani upis dionica, eng. Accelerated book building process) ponuditi 50 tisuća dionica Končar-elektroindustrije na prodaju. Raspon cijene iznosi od 640 do 720 eura po dionici (prodaja je organizirana po principu jedinstvene cijene), što znači da govorimo o prodaji paketa dionica vrijednih između 32 i 36 milijuna eura. Minimalni iznos ponude za kupnju iznosi 301 tisuću eura (očito se cilja na velike kupce), a proces će trajati vrlo kratko: obvezujuće ponude primat će se od utorka 2.12. u 9:30 h do najdalje 3.12. u 13:00 h. Podsjetimo, zbog snažnog rasta cijene dionice, vrijednost udjela KONČARA u portfeljima nekih mirovinskih fondova premašio je zakonske limite, stoga su isti primorani „skraćivati poziciju“. Pokretanje ovakvih „aukcija“ stoga je dobar smjer, no kako ističe iskusni analitičar Hrvoje Fajdetić, šteta je što minimalni iznos ulaganja od 301 tisuću eura čini ovu ponudu nedostupnom većini građana. Jer KONČAR je odavno trebao postati „narodna dionica“.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Podaci Europske središnje banke pokazuju kako je kreditiranje kućanstava u europodručju poraslo za 2,8% na godišnjoj razini, dosegnuvši 7,07 bilijuna eura u listopadu 2025. To je najbrži tempo rasta od ožujka 2023. Kreditiranje poduzeća također je poraslo za 2,9%, što je isti tempo kao u rujnu i ostaje blizu gotovo dvogodišnjeg maksimuma iz kolovoza. Nastavak oporavka potražnje za kreditima očito je potpomognut popuštanjem monetarne politike ECB-a koja traje od lipnja prošle godine. Na priloženoj slici možemo vidjeti kako je oporavak rasta kreditiranja kućanstava započeo upravo sredinom 2024., baš kada je ECB započeo sa spuštanjem kamatnih stopa. Štoviše, i prethodno usporavanje rasta kredita kućanstvima sredinom 2022. koje vidimo na slici, započelo je upravo kada je ECB krenuo zaoštravati monetarnu politiku.
Slika 2. Stopa rasta kreditiranja kućanstava u europodručju, Y/y
- Dodajmo prethodnome kako u ECB-u, prema objavljenom zapisniku sa sastanka od 29. i 30. listopada, smatraju da je zadržavanje kamatnih stopa trenutačno primjereno; ocjenjuju kako je gospodarstvo otpornije nego što se očekivalo, inflacija je blizu cilja od 2%, a rizici uravnoteženi. Zato su odlučili zadržati kamatne stope nepromijenjenima i pričekati dodatne podatke prije eventualnih novih poteza. No, dio guvernera procjenjuje da možda neće biti potrebe za dodatnim popuštanjem monetarne politike, što znači da bi ovaj jednogodišnji ciklus spuštanja kamatnih stopa u europodručju mogao biti – gotov. Upravo su takva i trenutačna tržišna očekivanja (vidi ECB Watch Tool).
- Prema podacima Adobe Analyticsa, američki potrošači potrošili su rekordnih 11,8 milijardi dolara na online kupnju u petak, što je 9,1% više nego na Black Friday prošle godine. Još veći porast potrošnje pokazuju podaci Mastercarda koji izvještavaju o rastu od 10,4% u online kupovini, dok je fizička potrošnja u trgovinama (in-store) porasla za skromnih 1,7%. No, prema podacima Salesforcea, online potrošnja u SAD-u porasla je samo 3% (i 6% globalno), a k tome navode da su prosječne cijene proizvoda porasle za 7% uz pad broja narudžbi za 1%. Tko je bliži istini odnosno čiji podaci bolje oslikavaju stvarnost, za sada je teško reći.
Zbivanja na Wall Streetu
- Skraćeni trgovinski tjedan i blagdanski optimizam donio je snažan rast dionica na Wall Streetu u proteklome tjednu: Dow je porastao za 3,2%, S&P 500 za 3,7%, a Nasdaq Composite za čak 4,9%. Glavni dionički indeksi tako su došli nadomak rekordnih razina ostvarenih krajem listopada, a osim ako ne bude nekakvih neugodnih iznenađenja u prosincu, 2025. će biti još jedna izvrsna godina za investitore u američke dionice.
Slika 3. S&P 500 je na dobrom putu da i treću godinu zaredom poraste dvoznamenkastom stopom
Izvor: Edward Jones
*Podaci za 2025. zaključno s 27.11.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, u utorak se očekuje preliminarna procjena DZS o kretanju inflacije u studenome. U europodručju će fokus također biti na objavi podatka o inflaciji u studenome, kao i na prometu u maloprodaji te stopi nezaposlenosti u listopadu. U SAD-u se očekuje objava velikog broja različitih podataka, a još uvijek vlada relativni kaos jer se objavljuju i aktualni i zakašnjeli (zbog shutdowna) izvještaji paralelno. Kalendari planiranih objava poput onih od Trading economicsa ili Investinga uvelike olakšavaju praćenje važnijih makroekonomskih statistika pa se zainteresirani mogu i tamo informirati.
___________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Izazovi liberalizma (III): povratak klasicima (Karlo Jurak)