Je li moguće pronaći zrno ekonomske racionalnosti u PSG-ovoj kupnji Neymara za 222 milijuna eura? Nakon prvih igara u ovoj sezoni Lige prvaka, s tri pobjede i gol razlikom 12-0 čini se da jest. Međutim, ekonomska računica i dalje “visi”. Tek tri teško mjerljiva faktora ukazuju na mogućnost da se katarskim vlasnicima Paris Saint Germaina ovaj posao na kraju isplati
Tirena Leinert Novosel istražila je transparentnost informacija o poslovanju državnih poduzeća na internetu. Zaključak je očekivano porazan. Postavlja se pitanje hoće li se pojaviti vlast svjesna potrebe radikalnih promjena u javnoj upravi i upravljanju državnim poduzećima za čime Hrvatska vapi kako bi iskoristila svoje potencijale.
Ovaj tjedan je prvo objavljeno da je Hrvatska ostala na 74. mjestu ljestvice međunarodne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Zatim je […]
Upravo objavljeno Svjetsko izvješće o konkurentnosti pokazuje da Hrvatska stagnira na 74. mjestu u društvu Albanije, Crne Gore i Srbije, dok se druge nove članice EU nalaze daleko ispred.
Ravnoteža proračuna opće države u prvoj polovici godine dobra je vijest ako zaboravimo strukturu institucija i uzroke gospodarskog rasta. Iako trenutno ne pada s fiskalnog ruba, hrvatski javni sektor i dalje je poput starog dizelaša koji puno troši i malo daje.
Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.
Osim na Labu (npr. ovdje i ovdje) i Europska središnja banka je prepoznala „čudo“ baltičkih članica europodručja. Uspjeh ovih malih sjevernih zemalja […]
Ovaj tekst integrira kratke prikaze tri izvrsna istraživačka rada koja su se pojavila ovoga ljeta. Pokazuje kakva je veza između prezaduženosti u […]
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.
Dok se svaku večer u središnjim informativnim emisijama broje turisti na naplatnim kućicama, promiče informacija da robni izvoz u realnom iskazu već neko vrijeme raste brže od turizma. O kakvom je rastu riječ, koji su njegovi uzroci i što treba učiniti da se ta vrsta rasta ojača, piše Velimir Šonje
