Hrvatska tijekom prošle dvije recesije

Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.

Projekt Neymar: PSG-ova promašena investicija?

Je li moguće pronaći zrno ekonomske racionalnosti u PSG-ovoj kupnji Neymara za 222 milijuna eura? Nakon prvih igara u ovoj sezoni Lige prvaka, s tri pobjede i gol razlikom 12-0 čini se da jest. Međutim, ekonomska računica i dalje “visi”. Tek tri teško mjerljiva faktora ukazuju na mogućnost da se katarskim vlasnicima Paris Saint Germaina ovaj posao na kraju isplati

Pandorina kutija netransparentnih državnih poduzeća

Tirena Leinert Novosel istražila je transparentnost informacija o poslovanju državnih poduzeća na internetu. Zaključak je očekivano porazan. Postavlja se pitanje hoće li se pojaviti vlast svjesna potrebe radikalnih promjena u javnoj upravi i upravljanju državnim poduzećima za čime Hrvatska vapi kako bi iskoristila svoje potencijale.

Kako je Njemačka prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada

Njemačka je prepolovila nezaposlenost kroz Hartzovu reformu tržišta rada u prošlom desetljeću. Peter Hartz je kao autor reforme rekao kako je „neki rad bolji od nikakvog rada.“ Što je dakle bolje: visoka nezaposlenost ili sniženje cijene rada? Fleksibilizacija koja omogućuje zaposlenost i u uvjetima krize ako se radnici mogu plaćati sukladno njihovoj produktivnosti tema je i aktualne predizborne kampanje u Njemačkoj.