Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.
Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.
Šonje povodom predstojećih jesenskih rasprava o proračunu uspoređuje što kapital znači za poduzeće s onim što fiskalni kapacitet znači za državu. Kao što kroz desetljeća opstaju poduzeća koja imaju dovoljno kapitala, kroz stoljeća uspješno opstaju države u kojima žive ljudi koji razumiju rizike, ne robuju financijskim iluzijama i znaju birati prioritete. To čuva njihove fiskalne kapacitete.
Što znači HNB-ova preporuka za olakšanje konverzija kredita s varijabilnim u kredite s fiksnim kamatnim stopama? Kako razumno u isto vrijeme birati i vrstu kamatne stope i valutu kredita i koliko se u tome možemo osloniti na naputke i mjere regulatora?
Ravnoteža proračuna opće države u prvoj polovici godine dobra je vijest ako zaboravimo strukturu institucija i uzroke gospodarskog rasta. Iako trenutno ne pada s fiskalnog ruba, hrvatski javni sektor i dalje je poput starog dizelaša koji puno troši i malo daje.
Američka porezna reforma bez plana konsolidacije otvara niz pitanja. Glavna mjera je rezanje poreza na dobit s 35 na 15%. Porezni sustav se administrativno pojednostavljuje, što će smanjiti troškove poduzetnicima i svim Amerikancima. Kako će se zakrpati deficit ostaje pitanje bez odgovora.
Statistička veza između kretanja količine novca i proizvodnje tema je kojom su se najviše bavili monetaristi. Premda je u nekim razdobljima ta veza bila slaba i premda je njezino monetarističko tumačenje kao odnosa uzroka i posljedice bilo često podvrgnuto sumnji i kritici, alternativne teorije nisu se pokazale uvjerljivima, smatra autor na temelju povijesnog pregleda rasprave.
Mogu li centrale banke upravljati novčanom masom u gospodarstvu? U nedavno objavljenom tekstu Darka Oračića pretpostavljeno je da mogu. Velimir Šonje odgovara na to prikazom transmisijskog mehanizma monetarne politike. Objašnjava zašto takva pretpostavka o moćima centralnih banaka nije realna.
Ivica Brkljača upozorava da se o pojedinim porezima ne može raspravljati izvan konteksta previsokog opterećenja građana i gospodarstva porezima, doprinosima i sličnim davanjima. Navodi niz indikatora koji pokazuju da pretjerana opterećenja guše gospodarski rast.
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.
