HUP skor fiskalne konsolidacije malo se poboljšao s obzirom na to koliko se govori o uspjesima u smanjenju deficita. Skor je nizak zbog i dalje visokih omjera javnog duga, prihoda i rashoda proračuna. Dubinska analiza karaktera politike proračuna pokazuje da je upitno može li se uopće više govoriti o fiskalnoj konsolidaciji.
Što znači to što su kamatne stope na historijskom minimumu? Što utječe na kamatne marže i kako će se one kretati u budućnosti? Kako u tom kontekstu donijeti racionalni odabir između fiksne i varijabilne kamatne stope na dugoročni kredit?
Sluti se kraj razdoblja fiskalne prilagodbe 2015.-2017. Trenutno rashodi počinju značajnije rasti, a prostor za uštedu na kamatama koje se plaćaju iz proračuna sve je manji. Hoće li 2018.-2020. biti nalik 2006.-2008.?
Kako objasniti ukupnu osobnu potrošnju u nacionalnom gospodarstvu? Što se događa u krizama, što u razdobljima uzleta i da li na potrošnju osim dohotka utječu i druge stvari poput planiranja životnog ciklusa i gledanja preko susjedova plota? Bićanić i Deskar Škrbić u drugom predavanju iz serije Back to Basics ili Povratak osnovama tumače promjene najvažnije sastavnice bruto domaćeg proizvoda – osobne potrošnje
Ako ste propustili u Jutarnjem listu, u suradnji s N3 Capital Partners i JL objavljujemo dubinsku analizu razvoja tržišta maloprodaje. S kojim se izazovima suočavaju Konzum i Mercator i jesu li planovi izvanredne uprave realni?
Što to točno piše o troškovima i koristima uvođenja eura u nekoliko analitičkih radova HNB-ovih istraživača, koji su poslužili kao podloge za “Eurostrategiju” vlade i HNB-a, a koje gotovo nitko neće imati vremena pročitati?
Najnovija strukturna opreacija HNB-a izvedena je uz bitno povoljnije uvjete zaduženja nego do sada, no ponovo nije bilo značajnije potražnje za sredstvima središnje banke. Zašto HNB ne uspijeva pobuditi veći interes za ovim pred dvije godine pompozno najavljivanim novim instrumentom monetarne politike?
Koliko ste puta čuli da se “previše troši” ili “previše štedi”? Da potrošnju treba “pokriti” onime što se zaradi? Iza naizgled jednostavnih ekonomskih postavki kriju se složeni makroekonomski odnosi. Bićanić i Deskar Škrbić raščlanjuju te odnose u prvom od petnaest nastavaka serije “Back to Basics”. Svake druge srijede na Labu ćemo objaviti po jedno predavanje iz makroekonomike s primjenama na podacima za Hrvatsku. Na kraju serije pažljiviji čitatelji će mnogo bolje razumjeti makroekonomske teme i lakše prepoznavati pogreške u stavovima brojnih komentatora i sudionika ekonomskih rasprava.
Kada se pred mnogo godina kod nas u kući postavilo pitanje uvođenja eura, moje tada jedanaestogodišnje dijete slušalo je raspravu i odjednom uzviknulo: «Tata, ti nisi normalan!». Djetetu nije išlo u glavu kako se neka država može odreći svoga novca. Nisu svi strahovi od eura bezrazložni. O njima treba detaljno raspravljati.
Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.
