Javna nabava 2018.: lanjski snijeg ili pouka iz koje treba učiti?

Kakve su perspektivs mladih liječnika? Foto: Dreamstime

Javna nabava: što je, koliki se iznosi tu vrte, kako je regulirana, što se vidi, a što se ne vidi; ekspert za javne natječaje Tatjana Korceba-Huić upoznaje vas s važnošću javne nabave, a tu je i pojmovnik za lakše snalaženje.

Ad
Ad

Kako 57% građana Hrvatske ne zna što je ‘javna nabava’, pretpostavljam da većinu poreznih obveznika javna nabava iz 2018. zanima koliko i lanjski snijeg. Međutim, radi se o vrlo važnom dijelu javne potrošnje unutar koje mirno obitavaju uhodani mehanizmi koji objašnjavaju dio naših gospodarskih problema.

Uprava za politiku javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta) objavila je 9.7.2019. Statističko izvješće o javnoj nabavi u RH za 2018. godinu.

Radi se o 12-tom godišnjem izvješću dostupnom na stranicama  http://www.javnanabava.hr, koje je izrađeno na osnovu podataka iz Elektroničkog oglasnika javne nabave, službenog glasila javne nabave RH, https://eojn.nn.hr/Oglasnik/ (dalje: EOJN).

Sva državna i lokalna tijela, poduzeća i institucije i ostali koji raspolažu javnim novcem, tzv. ‘naručitelji’ (vidjeti pojmovnik na kraju teksta), dužni su po Zakonu o javnoj nabavi u službenom glasilu objaviti sve što nabavljaju iznad definiranih pragova. Za nabavu roba i usluga taj prag je 200.000 kn, a za radove – 500.000 kn.

Sve što nabavljaju ispod ovih pragova – 200.000 i 500.000 kn, spada u tzv. ‘jednostavnu nabavu’ koja ne podliježe Zakonu o javnoj nabavi, nego se odvija prema internim pravilnicima koje definira svaki naručitelj prema svom nahođenju poštujući ‘načela javne nabave’. Naručitelji su obvezni Elektroničkom oglasniku javne nabave do 31. ožujka dostaviti i izvješće o provedenoj javnoj nabavi za prethodnu godinu, te zahvaljujući tim podacima, ukoliko su ih naručitelji točno dostavili, u ovom izvješću imamo i podatke o – jednostavnoj nabavi.

Naručitelji se dijele na javne naručitelje (ministarstva, agencije, jedinice lokalne samouprave, ali i pravni subjekti osnovani od spomenutih, a koji su financirani više od 50% iz javnih sredstava, kao npr. bolnice) i sektorske naručitelje (one koji brinu za usluge opskrbe vodom, strujom, poštanski, željeznički i lučki promet i sl.). Ukupan broj naručitelja koji je proveo javnu nabavu u 2018. godini je 1 323 (od čega je javnih naručitelja 1 176, a sektorskih 147). Službeni popis ‘javnih naručitelja’ još nije dostupan – u izradi je – iako je zakonska obveza njegove objave donesena u zadnjem Zakonu o javnoj nabavi, 2016.

Kroz javnu nabavu je u 2018. godini, prema Statističkom izvješću, potrošeno 46.633.118.036 kuna (bez PDV-a). Za usporedbu, 2017. je potrošeno 40.451.227.766 kuna (bez PDV-a).

Ukupnu potrošnju u okviru javne nabave čini zbroj:

  1. ukupne vrijednosti objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma provedenih po Zakonu o javnoj nabavi (ZJN 2016) u iznosu od 36.596.439.175 kuna,
  2. vrijednost evidentirane jednostavne nabave – 10.014.188.860 kuna, te
  3. vrijednosti nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava – 436.000 kuna.

Prema podatku Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 31. ožujka 2019., bruto dodana vrijednost za 2018. godinu iznosila je 313.482 mil kuna. Sukladno tome, udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u BDV-u za 2018. iznosi 14,88%, što je povećanje za 1,96% u odnosu na 2017. kada je udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u BDV-u iznosio 13,41%.

Broj i vrijednost ugovora

U 2018. godini objavljeno je ukupno 18 112 sklopljenih ugovora u okviru javne nabave u ukupnoj vrijednosti od 36.596.493.175 kuna (bez PDV-a).

Javni naručitelji objavili su 15 823 ugovora u vrijednosti od 28.547.020.218 kuna bez PDV-a, dok su sektorski naručitelji objavili 2.289 ugovora u vrijednosti od 8.049.472.957 kuna bez PDV-a. Uspoređujući podatke o ukupnom broju sklopljenih ugovora u 2018. godini s brojem sklopljenih ugovora u 2017. godini (11 408), razvidno je da je broj ukupno sklopljenih ugovora veći za 58,77%. Javni naručitelji sklopili su 65,86% ugovora više, dok su sektorski naručitelji sklopili 22,54% ugovora više nego u 2017. godini.

U 2018. godini ukupna vrijednost objavljenih ugovora bilježi povećanje od 17,9% u odnosu na 2017. godinu (31.039.517.156 kuna) i to javni naručitelji 16,75% više, a sektorski 22,16% više (u 2017. javni naručitelji objavili su ugovore u iznosu od 24.450.219.279 kuna, a sektorski 6.589.297.877 kuna).

Uspoređujući potrošnju po županijama, Grad Zagreb sa udjelom od 65,5% ili 24 mlrd kuna prednjači po ukupnom iznosu koji je utrošen kroz javnu nabavu definiranu Zakonom o javnoj nabavi 2016., a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija s 5,06% udjela (ili 1,9 mlrd. kuna), Primorsko-goranska s 3,74% (1,4 mlrd. kuna) i Osječko-baranjska s 3,28% (ili 1,2 mlrd. kuna).

Sve ostale županije sudjeluju s po 2% ili manjim udjelima u ukupnom iznosu javne nabave. Čak osam županija je kroz javnu nabavu sudjelovalo s iznosima manjim od 1% (najmanje – Bjelovarsko-bilogorska sa udjelom 0,59%, ili 216,2 mil. kuna).

Statistika također pokazuje prosječnu vrijednost po naručitelju. Primjerice, u Gradu Zagrebu je u 2018. godini 188 naručitelja sklopilo ugovore u ukupnoj vrijednosti od 23.988.484.071 kuna, odnosno u prosjeku je svaki naručitelj sklopio ugovora u vrijednosti od 127.598.320 kuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s prosjekom po naručitelju od 18.328.478 kuna. Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju taj prosjek iznosi 6.005.531 kuna po naručitelju.

Gledano po predmetu nabave i iznosima ugovora, u javnoj nabavi 2018.:

– 40,48% su ugovori za radove (više za 78,53% u odnosu na 2017.),

– 33,12% odnosi se na robu (manje za 11,24% u odnosu na 2017.),

– 26,40% sklopljenih ugovora su usluge (više za 6% u odnosu na 2017.).

Deset najvećih naručitelja u 2018. godini su kroz javnu nabavu potrošili 45,67% ukupnog iznosa ili 18.475.583.723 kuna:

Grad Zagreb 4.997.507.634 – 27,05% ukupne nabave

Hrvatske ceste d.o.o. 4.573.205.858 – 24,75 %

Hrvatske vode 2.155.288.316 – 11,67%

KBC Zagreb 1.329.357.252 – 3,29%

INA – Industrija nafte d.d. 1.270.785.092 – 3,14%

Središnji državni ured za središnju javnu nabavu 1.044.235.267 – 2,58%

HŽ Infrastruktura d.o.o. 1.008.541.976 – 2,49%

HEP-ODS d.o.o. 832.861.519 – 2,06%

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. 715.493.703 – 1,77%

Hrvatske šume d.o.o. 548.307.106 – 1,36%

UKUPNO:  18.475.583.723 ili 45,67% od ukupnog iznosa javne nabave za 2018.

Vrste postupaka javne nabave

Otvoreni postupci nabave su korišteni u 16 395 slučajeva (83,71%), od ukupno 18.112.

U 2017., otvoreni postupak je primijenjen u 10.170 postupaka ili 93,08%.

Pregovarački postupak bez prethodne objave korišten je u 778 slučajeva, ili 5,55% (u prethodnoj, 2017. godini 676 slučajeva ili 3,70%).

Pregovarački postupak nabave bez prethodne objave su najviše koristili javni naručitelji u 679 slučajeva, a sektorski u 99.

Rekli bismo da je transparentnost postupaka u 2018. pala na 83,71% otvorenih postupaka nabave, sa 93,08% iz 2017. 

Naručitelji iz drugih zemalja

Naručitelji su u 2018. godini s ponuditeljima iz ostalih članica Europske unije sklopili ugovore u vrijednosti od 1.005.012.566 kuna bez PDV-a ili 2,75% ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora bez PDV-a, dok je s ponuditeljima iz RH sklopljeno ugovora u vrijednosti od 33.164.759.380 kuna bez PDV-a ili 90,62%. Zemlje iz ostalog dijela svijeta vrijednosno su zastupljene s 6,63%. Postotak je prilično visok za naše prilike s obzirom da su izvođači Pelješkog mosta iz Kine (oni nose 85,8% iznosa sklopljenih ugovora s trećim zemljama).

Od ugovora sklopljenih s dobavljačima iz EU, najviše je onih iz Slovenije, 56 sklopljenih ugovora, ili  46,3%, a slijedi Austrija 11,2%, Nizozemska sa 10,9%, te Njemačka 7%.

Tko su dobavljači

Naručitelji su prosječno zaprimili 2,8 ponuda po nadmetanju. U prošloj 2017. godini prosječni broj zaprimljenih ponuda bio je 3,5. U 2016., 2015. i 2014. taj je broj iznosio 3,2 ponude po nadmetanju. Za prethodne godine ne postoje podaci.

Od ukupnog broja zaprimljenih ponuda (50 661), 26 531 ponuditelja ili 52,34% su mikropoduzeća, mala ili srednja poduzeća (MSP).

3 024 ugovora u vrijednosti od 3.434.954.559 kuna dodijeljeno je MSP-ovima, od 36.596.439.175, ili tek 9,4% ukupnog iznosa potrošenog u javnoj nabavi (bez jednostavne nabave).

Ne postoje precizniji podaci, iako bi bilo vrlo zanimljivo vidjeti raspodjelu unutar ove raznolike MSP skupine – koliko je ponuditelja koji su sklopili ugovore s javnim sektorom, primjerice, mikropoduzeća. 

Ugovori financirani iz EU fondova

U 2018. godini su 1 923 ugovora financirana iz EU fondova u vrijednosti 7.130.892.863 kuna bez PDV-a, ili 19,4% ukupno utrošenog iznosa. Javni naručitelji objavili su 1 850 takvih ugovora u vrijednosti 5.555.618.645 kuna bez PDV-a, dok su sektorski naručitelji objavili 73 ugovora u vrijednosti 1.575.274.218 kn bez PDV-a.

Ugovori o javnoj nabavi su sklopljeni:

– za radove 563 ugovora u iznosu od 5.716.839.055 kuna bez PDV-a,

– za usluge 649 ugovora u iznosu od 824.156.997 kuna bez PDV-a.

– za robe 711 ugovora u ukupnoj vrijednosti 589.896.811 kuna bez PDV-a,

Broj sklopljenih ugovora financiranih iz EU fondova u 2018. godini u odnosu na broj sklopljenih ugovora financiranih iz EU fondova u 2017. godini (438) porastao je za 439%, dok je vrijednosni porast iznosio 270,94% (u 2017. godini vrijednosno je ugovoreno 2.631.955.689 kuna bez PDV-a).

Zelena javna nabava

Zelena javna nabava je postupak nabavljanja i odabira robe, radova i usluga koji vode računa o okolišu, smanjuju emisiju CO2, štede energiju i sl. Naručitelji su sklopili 541 ugovor u kojima su korišteni kriteriji zelene javne nabave u iznosu od 1.437.968.211 kuna bez PDV-a:

  • na javne naručitelje odnosi se 441 ugovor u iznosu od 1.089.032.700 kuna bez PDV-a,
  • na sektorske naručitelje odnosi se 100 ugovora u iznosu od 348.935.511 kuna bez PDV-a.

U odnosu na 2017. godinu (164 ugovora) objavljeno je 377 ugovora više, što je povećanje od 329,88%. Međutim, vrijednost ugovora u 2018. u odnosu na vrijednost sklopljenih ugovora u kojima je korišten kriterij zelene javne nabave u 2017. (2.577.219.451 kuna) bilježi smanjenje od 44,21%.

Javni naručitelji objavili su:

– 340 ugovora o javnoj nabavi robe u iznosu od 788.325.939 kuna bez PDV-a (za nabavu električne energije, službenih automobila, autobusa, specijalnih teretnih komunalnih vozila, građevinskih strojeva i opreme, informatičke opreme, itd,

– 54 ugovora o javnoj nabavi radova u iznosu od 189.460.596 kuna bez PDV-a (radovi na energetskoj obnovi, reciklažnim dvorištima, radova na održavanju šumskih itd

– 47 ugovora za nabavu usluga (pranje, promidžbe, vidljivost, veterinarske usluge), iznosu od 111.246.169 kuna bez PDV-a. 

Jednostavna nabava

Kako je jednostavna nabava ostavljena na savjest naručiteljima i njihovim internim pravilnicima, te ne postoj zakonska obveza objave na nekom centralnom mjestu, objavljuje se, djelomično, tek na njihovim web stranicama, ili nigdje. Stoga ne raspolažemo potpunim podacima, osim dijela koji su sami naručitelji dostavili EOJN u sklopu izvješća kojeg su dužni podnijeti do 31.ožujka za prethodnu godinu. Kome su poslovi dodijeljeni, po kojim kriterijima, koliko ih je bilo i u kojim iznosima – ne znamo. Moramo se osloniti na naručitelje, njihove odjele nabave i njihov osjećaj za fer tržišnu utakmicu.

Službeno Statističko izvješće javne nabave za 2018. daje podatak da je putem jednostavne nabave utrošeno 10.014.188.860 kuna (bez PDV-a), ili 21% tj. petina od ukupnog iznosa kojeg je država potrošila kroz cjelokupnu javnu nabavu.

Tako znamo da je za radove potrošeno najmanje:

  • radovi, 2.154.461.351,00 – 21,51%
  • roba, 3.777.025.391,00 – 37,72%
  • usluge, 4.082.702.118,00 – 40,77%

Naručitelji koji su najviše potrošili kroz jednostavnu nabavu su:

  1. HEP-ODS, 250.829.376,00 kn
  2. Grad Zagreb, 159.897.916,00 kn
  3. HAC, 63.183.227,00 kn

Nepoznata je i struktura ponuditelja – tko su, koliko veliki, ali je prilično jasno da su domaći, lokalni.

Tek poneki naručitelj na svojoj web stranici objavi kome je dodijeljen poneki posao.

Prema internim podacima Briefing e-servisa, distributera nadmetanja u Hrvatskoj i regiji, koji na dnevnoj bazi prati tisuće web stranica naručitelja, u 2018. je objavljeno tek 14% rezultata nadmetanja jednostavne nabave. Znači da nemamo nikakve informacije o 86% poslova dodijeljenih putem jednostavne nabave, a radi se o iznosu od 8,6 mlrd. kuna javnog novca.

Uspoređujući broj objavljenih nadmetanja koje su naručitelji objavili u EOJN (na što ih obvezuje ZJN 2016), te broja nadmetanja u okviru jednostavne nabave (objavljeni isključivo na web stranicama naručitelja), u 2018. gotovo polovica postupaka tj. 48% objavljeno je kao jednostavna nabava prema internim podacima Briefing e-servisa.

O 48% nadmetanja koja čine 21% ukupne javne nabave ili 10.014.188.860 kuna (bez PDV-a) ne postoje transparentni podaci. Zapravo, ne postoje gotovo nikakvi podaci, a niti naznake da će država poraditi na povećanju transparentnosti jednostavne nabave.


Pojmovnik:

JAVNI NARUČITELJI (Čl. 6, stv.(1), ZJN 2016)

(1) Javni naručitelji su:

  1. Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske
  2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  3. tijela javnog prava i
  4. udruženja koje je osnovalo jedno ili više tijela iz točaka 1., 2. ili 3. ovoga stavka itd.

SEKTORSKI NARUČITELJI (Čl. 7, ZJN 2016)

(1) Sektorski naručitelji su:

  1. javni naručitelji koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti
  2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti
  3. drugi subjekti koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti na temelju posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelilo nadležno tijelo, itd.

NAČELA JAVNE NABAVE (Čl.4, ZJN 2016)

(1) Naručitelj je u primjeni ovoga Zakona u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti, itd.