Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Inflacijski monitor na temelju preliminarnih podataka za srpanj pokazao je usporavanje inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena s 4,2% u lipnju na 3,6% u srpnju. U međuvremenu su pristigli cjeloviti podaci koji omogućuju širi uvid i računanje naših Marinih inflacija – različitih stopa inflacije s kojima se susreću različite dohodovne skupine potrošača.
Najzanimljiviji, i za Marine inflacije najvažniji podatak, odnosi se na cijene hrane koje su u srpnju bile svega 0,7% veće nego u srpnju 2025. Hrvatska se s ovim podatkom smjestila ispod prosjeka distribucije promjena cijena hrane, koja je u EU izrazito raspršena (Slika 1); od 5,3% u Rumunjskoj do -5,2% u Švedskoj.
Slika 1
Usporavanje rasta cijena hrane dok su cijene energenata u porastu mijenja odnos stopa inflacije s kojima se suočavaju različite dohodovne skupine potrošača. Podsjetimo, izračun koji smo nazvali Marine inflacije prikazuje pet različitih stopa inflacije za pet dohodovnih skupina potrošača (pet Mara) koje se razlikuju prema strukturi potrošnje. Pet kvintila raspodjele dohotka razvučeni su od Bake Mare koja relativno najviše troši na hranu jer je ispod nje samo 20, a iznad nje 80% potrošača poredanih prema dohotku, do Mare ministrice čija je potrošnja diversificirana s relativno najmanjim udjelom hrane jer je iznad nje samo 20, a ispod je 80% potrošača. Tablica 1 s rezultatima Marinih inflacija za srpanj pokazuje da je inflacija za niže dohodovne razrede u protekla tri mjeseca bila osjetno niža od inflacije za više dohodovne razrede (od 0,69% do 1,84% u koloni M/m-3), čime su godišnje stope inflacije (Y/y) za različite dohodovne skupine nastavile konvergirati te je ranija prednost viših dohodovnih razreda gotovo anulirana. Podsjetimo, ta prednost (niža inflacija za više dohodovne skupine) je nastala prošle godine kada su cijene hrane relativno brzo rasle što je relativno jače pogađalo osobe s nižim dohocima. Kad gledamo dulje vremensko razdoblje, kumulativna inflacija od početka ovoga desetljeća i dalje je niža za niže dohodovne razrede.
Postavlja se pitanje je li ovakva situacija održiva? Koliko je dugo moguće imati stabilne cijene hrane uz rast cijena energenata? Vijesti iz Perzijskog zaljeva proteklih dana nisu dobre: cijena nafte (Brent) ponovo probija prag od 90 dolara za barel. Ipak, FAO-ov indeks cijena hrane zasad je miran. Srpanjski rast svjetskih cijena prehrambenih sirovina (0,6%) nalazio se u uobičajenom sezonskom plusu, no to je osjetno sporiji rast nego u srpnju prošle godine (preko 1%) tako da je godišnja stopa rasta dodatno usporena s 1,7% u lipnju na 1,0% u srpnju u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Da nije specifičnog rasta cijena ulja potaknutog supstitucijom proizvodnje proizvodnjom biodizela zbog skoka cijena dizela, indeks bi bio posve miran što ukazuje na to da bi se ovakva situacija mogla nastaviti još neko vrijeme.
Slika 2
Izvor: FAO
