Put od spasitelja gospodarstva do neželjenog siročeta koje treba jače oporezivati trajao je relativno kratko, a shvaćanje brzog putovanja treba povezati s općim pitanjima gospodarskog rasta i fiskalne (de)centralizacije
Kako uspoređivati ulaganja u dionice s ulaganjima u nekretnine i zašto su Hrvati iznad prosjeka EU po namjerama kupnje ili gradnje nekretnina, a ispod prosjeka prema namjerama poboljšanja postojećih
I cijene hrane reagiraju na gospodarski rast, no postoje velike razlike među pojedinim kategorijama hrane: detaljan prikaz kako Hrvatska stoji u EU u pogledu cijena hrane po kategorijama
Razina cijena od 76% europskog prosjeka očekivana je s obzirom na stupanj razvoja, no kada se cijene promatraju po kategorijama potrošnje uočavaju se značajne razlike
Što se događa s produktivnošću rada iza podataka o BDP-u, koji se šire prati, kakva je veza produktivnosti i realnog jediničnog troška rada i kako će poduzeća i država reagirati na relativno skuplji rad
Europski paket za tehnološki suverenitet još je jedan u nizu akata kojima Europa pokušava pronaći odgovore na američku dominaciju u području digitalnih inovacija.
Inflacija je u europodručju ubrzala u svibnju, a u Hrvatskoj usporila. Razlika je smanjena iako je i dalje velika – gotovo 2 postotna boda iznosi “višak” hrvatske inflacije.
Nastavak mjerenja Marinih inflacija, ovoga puta za travanj, u kojemu je više rasla inflacija za više dohodovne razrede
Kako energetska tranzicija može služiti kao makroekonomska stabilizacijska politika sa snagom koja potencijalno prelazi snagu monetarne politike? I zašto je u ovom inflacijskom ciklusu prijenos naftnog šoka na druge cijene zasad blaži i sporiji nego na početku inflacijskog vala 2021.
Hrvatska ima višak javnih izdataka oko 3% BDP-a, točno koliko iznosi deficit proračuna opće države. Fiskalnu konsolidaciju još uvijek je moguće provesti bez “bolnih rezova” za socijalne transfere ako javni sektor počne poslovati efikasno
