Indeks koji mjeri intenzitet državne intervencije u sustav cijena pokazuje da se Hrvatska nalazi na vrhu EU. Snaga intervencionizma ne može se objasniti stupnjem razvoja. Objašnjenja treba tražiti u dubinama kulture i prevladavajućih ideja.
Nejednakosti su uvijek vruća tema, i kad se povećavaju, i kad se smanjuju. Podaci sugeriraju da je zadnjih godina u Hrvatskoj došlo do smanjenja nejednakosti, no mjerenja su osjetljiva, a percepcije o nejednakosti još i više.
Nagli trzaj FAO-ovog indeksa svjetskih cijena hrane u rujnu najavljuje početak prijenosa šoka cijena energenata, no prijenos je veoma neujednačen po vrstama hrane i razvučen u vremenu pa zasad nije ni nalik događajima iz kritičnog razdoblja 2021.-2022.
U najnovijem ubrzanju inflacije energenti opet imaju glavnu ulogu, a prelijevanja energetskih cjenovnih šokova na druge cijene – uglavnom nema. No razlike u situacijama s benzinom i dizelom dodatno se zaoštravaju.
Procijenjena je razlika u razvojnom jazu između stvarnog i hipotetičkog scenarija koji bi bio na snazi da je Hrvatska ostala izvan EU. Razlika je velika.
Zašto hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u dolarima izgleda 57 % veći nego u eurima, a Hrvatska nije ni cent bogatija?
U burnom prošlom tjednu na obvezničkim tržištima francuski 10-godišnji prinos ponovo je poskočio iznad talijanskog što se sada sve češće događa.
O razvoju mreže superbrzih vlakova u Europi: trenutačno stanje i interaktivna mapa koja pokazuje koliko biste putovali među velikim europskim gradovima da se ostvari investicijski plan od samo 0,1% BDP-a EU u 15 godina.
Marine inflacije odvojeno prikazuju stope inflacije za različite dohodovne razrede: da aktualni val rasta cijena relativno jače pogađa osobe s višim dohocima.
Velimir Šonje objašnjava teorijski okvir monetarne politike koji omogućuje raspravu o tome je li zadnje povećanje referentnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova bilo opravdano.
