Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
HNB je objavio podatke o prosječnim kamatnim stopama na nove depozite i kredite za rujan. Objava je posebno zanimljiva budući da je Upravno vijeće Europske središnje banke dva puta ove godine podizalo kamatne stope za po 25 baznih bodova. Nakon dizanja u lipnju i rujnu referentna stopa je povećana s 2,00% na 2,50%. Prenosi li se rast i kako na kamatne stope na tržištima depozita i kredita u Hrvatskoj?
Slika 1 pokazuje da kamatne stope na oročene depozite slijede referentnu stopu ECB-a na prekonoćne depozite ( eng. deposit facilitity rate, DFR), no veza je jača kod kamatnih stopa na depozite poduzeća nego kod stanovništva. Od objave ulaska u europodručje (srpanj 2022.) koeficijenti korelacije su 0,98 za kamatne stope poduzeća i oko 0,8 za kamatne stope na oročene depozite stanovništva. Razlika u ponašanju depozitnih kamatnih stopa za stanovništvo i poduzeća više dolazi do izražaja ako se gleda korelacija promjena kamatnih stopa: mjesečne prve diferencije DFR i prosječnih kamatnih stopa na depozite korelirane su 0,83 za depozite poduzeća i svega 0,22 za depozite stanovništva. Razlika se dobro vidi upravo ove godine, kada DFR, kao što je rečeno, ponovo raste: prijenos na kamatne stope na depozite poduzeća gotovo je trenutačan, a prijenosa promjena DFR na promjene prosječne kamatne stope na depozite stanovništva još nema.
Slika 1
Izvor: HNB
Kako se radi o istim bankama koje se natječu u različitim tržišnim segmentima, razliku brzina prijenosa ne možemo tumačiti karakteristikama banaka nego različitim ponašanjem klijenata.
Novcem u korporacijama, naročito većima, upravljaju financijski obrazovani ljudi. Uprave poduzeća osjetljive su na oportunitetne troškove povezane s propuštenom zaradom. Mnogi imaju otvorene račune kod većeg broja banaka gdje traže najpovoljnije uvjete, viškove ulažu u trezorske zapise, a najveći imaju račune u većem broju država i profesionalno ustrojene korporativne riznice. Nasuprot tome, fizičke osobe slabo se trude upravljati svojim novcem. Većna ljudi ne radi na svojoj financijskoj pismenosti i boljem razumijevanju različitih opcija za ulaganje ušteđenih viškova. Averzija prema riziku je visoka, a banke se, uz osiguranje depozita (do 100 000 EUR), čine sigurnom opcijom iako realnu vrijednost depozita nagriza inflacija.
Prikazani razvoj na depozitnoj strani prelijeva se na kredite. I tu je veza s DFR očita (Slike 2 i 3). Korelacije su na izvornim podacima visoke, a na mjesečnim promjenama padaju na oko 0,50 i za kućanstva i za poduzeća. Međutim, takva jednostavna analiza ne pokazuje ono što zorno vidimo na slikama: prijenos je približno potpun za kamatne stope na kredite poduzećima (Slika 3) i nepotpun za kredite stanovništvu (Slika 2). Zbog toga se ovogodišnje povećanje DFR trenutačno, i s gotovo 100% snage prijenosa, prelilo na kamatne stope na kredite poduzećima, slično kao na strani depozita poduzeća, dok se u segmentu kreditiranja stanovništva prijenos jedva vidi kod nenamjenskih kredita, odnosno uopće se ne vidi kod stambenih čije su kamatne stope i dalje stabilne (prosječna nominalna stopa za rujan iznosi 2,94%).
Slika 2
Izvor: HNB
Slika 3
Izvor: HNB
Možemo zaključiti da prijenos monetarne politike odnosno kamatnih stopa na strani kredita funkcionira približno kao i na strani depozita: brzo i gotovo potpuno u poslovima s poduzećima, ali sporo i nepotpuno u poslovima sa stanovništvom.
Odatle slijedi važna poruka za korisnike kredita kućanstvima: prijenos nije trenutačan nego odgođen i osjetno je ispod 100%. Narednih mjeseci će djelovati pritisak na rast kamatnih stopa (odgođeni učinak), ali pritisak će biti blag (osim ako ne bude daljnjeg podizanja kamatnih stopa).
Važna poruka za poduzeća korisnike kredita glasi: kamatne stope koje ovih dana kusate u vašim odnosima s bankama već uključuju efekte promjena monetarne politike u Eurosustavu. Ne znamo hoće li biti još povećanja referentnih kamatnih stopa (moguće je još jedno povećanje krajem ove, ili u veljači sljedeće godine, ali nije izvjesno), ali na stranicama Lab Cluba koje smo pripremili u suradnji sa stručnjakom za korporativne financije Hrvojem Serdarušićem možete pratiti tržišne prosjeke za više od 20 vrsta kamatnih stopa na kredite poduzećima i koristiti ih u besplatnom kalkulatoru približnog kapaciteta poduzeća za nošenje duga. Taj kalkulator je koristan za promatranje kako se optimalna zaduženost poduzeća mijenja kada mijenjate pretpostavljenu kamatnu stopu i druge parametre (kalkulator je anoniman i javan).
Hrvoje Serdarušić inače vodi projekt Dobitna formula – road show stručnjaka koji posjećuju manje hrvatske gradove i održavaju besplatne seminare za male i srednje poduzeznike, gdje ga možete i osobno kontaktirati. Na seminaru sudjeluju i predstavnici servisa za poslovne informacije Bon.hr, koji je dugogodišnji oglašivač na Ekonomskom labu. Dobitna formula se održava u četvrtak 5.11. u Crikvenici od 10 sati, pa ako ste u blizini – svratite. Sigurno ćete čuti nešto i o kamatnom i o kreditnom riziku kao i o tome kako profesionalno upravljati rizicima iako ste mikro ili mali poduzetnik koji nema CFO-a.
