U ovotjednom pregledu o: inflaciji u studenome, prodaji novih automobila u RH, najvećim ulaganjima u hrvatsku vojsku ikada, novim ugovorima između KONČARA i INA-e za gradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika i solarne elektrane, turističkim rezultatima za prvih 11 mjeseci, novom krugu upisa trezorskih zapisa, Netflixovoj kupnji jedne od najstarijih holivudskih televizijskih kuća, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prodaja novih putničkih automobila u Hrvatskoj od siječnja do kraja studenoga porasla je za 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s ukupno 64.934 registrirana vozila, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Najprodavanija marka bila je Škoda s 8.797 vozila i tržišnim udjelom od 13,6 posto, ispred Volkswagena (12,3%) i Opela (9%), dok je najtraženiji model Škoda Octavia. No, promatrano samo u studenome, prodano je 4.038 automobila, što je rast od tek 0,4 posto u odnosu na isti mjesec lani. Svjedočimo li nekakvom preokretu trenda (usporavanju rasta) ili se možda ipak radi o samo jednom mjesecu „anomalije“, vidjet ćemo vrlo skoro.
- Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni ubrzala na 4,3% u studenom, s 4,0% u listopadu. Rast je rezultat povećanja godišnje stope promjene cijena svih glavnih komponenata, a ponajviše energije (sjetimo se povećanja cijene električne energije od 1.11.). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) u studenom se također ubrzala na 3,8%, s 3,6% u listopadu. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u studenom 2025. blago ubrzala na 2,2%, s 2,1% u listopadu, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u studenom povećala na 2,1 postotni bod, s 1,9 postotnih bodova u listopadu.
Izvor: HNB
- Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluke o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde eura. Time će se značajno modernizirati Hrvatska vojska, a financirat će se uglavnom iz zajma u sklopu europskog instrumenta SAFE. Okvirni sporazumi za kupovinu haubica i tenkova potpisat će se idućeg tjedna u Francuskoj i Njemačkoj.
- Ministarstvo financija najavilo je novi krug upisa trezorskih zapisa za građane od 8. do 15. prosinca, s ciljem prikupljanja 1,6 milijardi eura kroz tromjesečne zapise uz godišnji prinos od 2,5 posto. Minimalno ulaganje iznosi 993,81 euro, a po dospijeću 19. ožujka 2026. isplaćuje se 1.000 eura, što donosi zaradu od 6,19 eura po zapisu, dok je reinvestiranje moguće za imatelje trezorskih zapisa kupljenih u rujnu 2025.
- Prema podacima HTZ-a iz sustava eVisitor, u razdoblju siječanj-studeni 2025. broj dolazaka stranih turista iznosio je 18,3 mil. (1% više u usporedbi s razdobljem siječanj studeni 2024.), dok je broj dolazaka domaćih turista istovremeno iznosio 3,1 mil. (7% više). U istom vremenskom razdoblju ostvareno je 95,6 mil. noćenja stranih turista (1% više), kao i 13,4 mil. noćenja domaćih turista (3% više). Sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka u razdoblju siječanj-studeni iznosio je 21,4 mil. (2% više), a istovremeno je zabilježeno 109 mil. noćenja ili 1% više nego u istom razdoblju lani.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 1 posto, dok je CROBEX10 porastao za 1,3 posto. Glavni događaj na domaćem tržištu kapitala svakako je bila prodaja velikog paketa dionica KONČARA: PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fondovi prodali su gotovo 36 tisuća dionica Končar-elektroindustrije za oko 23 milijuna eura. U tzv. ubrzanom upisu dionica koji je organizirao InterCapital, prodaja je izvršena po jedinstvenoj cijeni od 650 eura po dionici, što je bilo za oko 20 eura niže od tržišne vrijednosti.
- Valamar je za 2026. najavio ukupno oko 245 milijuna eura kapitalnih ulaganja, od čega se oko 228 milijuna odnosi na projekte unutar samog Valamara, a 17,4 milijuna na ulaganja Imperial Riviere. Najveći dio investicija usmjeren je na dovršetak i otvaranje luksuznog Pical Resorta 5* u Poreču, procijenjenog na oko 101 milijun eura u 2026. (ukupno 200 milijuna eura), uz paralelne projekte rekonstrukcije bivšeg hotela Crystal i apartmana Diamant u novi kompleks Sunny Poreč 4*, preuređenja Valamar Diamant Hotela u zoni Brulo, izgradnje praonice rublja te stanova za ključne zaposlenike. Imperial Riviera planira realizaciju projekta Arba Resort na otoku Rabu, unapređenje wellness ponude hotela Meteor u Makarskoj te dodatne radove na plažama i smještajnim kapacitetima. Zbog povećanja iznosa planiranih kapitalnih ulaganja, Valamar Grupa očekuje povećanje omjera neto duga i EBITDA-e na razinu 3x u razdoblju do 2026.
- KONČAR je potpisao dva ugovora s INA-om: INA je u petak izvijestila da je potpisala ugovore za projekt proizvodnje zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka vrijedne 33,4 milijuna eura (bez PDV-a). Prvi ugovor, vrijedan 22,5 milijun eura (bez PDV-a), za izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika potpisan je sa zajednicom ponuditelja KONČAR i Siemens Energy. Drugi ugovor, vrijedan 10,9 milijuna eura (bez PDV-a), za izgradnju solarne elektrane snage 11 MW potpisan je samostalno s KONČAROM.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- U listopadu 2025. stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 6,4 posto, što predstavlja blagi rast u odnosu na 6,3 posto zabilježenih u istom mjesecu prošle godine. U Europskoj uniji ukupna nezaposlenost porasla je s 5,8 na 6,0 posto, potvrđujući trend blagog i postupnog pogoršanja tržišta rada. Najviše raste stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina (trend blagog pogoršanja traje od 2023.): u EU je stopa porasla na 15,2 posto, dok je u europodručju dosegla 14,8 posto. No, sve to „pogoršanje“ shvatite uvjetno: i dalje govorimo o stopa nezaposlenosti nižima nego prije pandemije.
Slika 1. Stopa nezaposlenosti mladih u europodručju i EU
- Europska unija je u 2024. izdvojila rekordnih 403 milijarde eura za istraživanje i razvoj (R&D), što je 3,6% više nego prethodne godine i 62% više nego 2014., dok je udio u BDP-u ostao stabilan na 2,2%. Najveći intenzitet ulaganja bilježe Švedska (3,6% BDP-a), Belgija (3,4%) i Austrija (3,3%), dok su Rumunjska i Malta na dnu s tek 0,5% BDP-a. Poslovni sektor prednjači s čak dvije trećine ukupnih izdvajanja, dok ostatak dolazi iz visokog obrazovanja i državnog sektora. Hrvatska je među zemljama koje su u posljednjem desetljeću ostvarile značajan rast ulaganja u R&D; govorimo o rastu s 0,8% BDP-a u 2014. na 1,4% BDP-a u 2024. Više nismo među najgorim zemljama EU, odnosno približavamo se medijanu poretka.
Slika 2. Ulaganja u istraživanje i razvoj kao % BDP-a, 2014. vs. 2024.
Zbivanja na Wall Streetu
- Prošli tjedan glavni američki dionički indeksi zabilježili su umjeren rast: Dow Jones je porastao za 0,5%, S&P 500 za 0,3%, Nasdaq za 0,9%. Gledano od početka godine, Dow Jones je u plusu 12,7%, S&P 500 16,8%, a Nasdaq 22,1%. Tržište očekuje kako će FED na ovotjednom sastanku ponovno spustiti kamatne stope (na 3,50% – 3,75%), a novi predsjednik FED-a, ako je suditi prema Polymarketu, dogodine bi mogao postati Kevin Hassett. Hassett dijeli stav predsjednika Trumpa da bi FED trebao agresivnije snižavati kamate, stoga se očekuju nova spuštanja kamatnih stopa u 2026.
- Netflix je objavio u petak da je postigao dogovor s Warner Bros. Discoveryjem o kupnji filmskih i TV studija, uključujući i platformu HBO Max. Pionir streaminga tako će postati vlasnik jedne od najcjenjenijih i najstarijih holivudskih televizijskih kuća u transakciji vrijednoj 72 milijarde dolara. Akvizicija označava strateški zaokret za Netflix koji nikada nije sklopio posao ovakvog opsega. Interes Netflixa za Warner Brosom također je uzdrmao „stari“ Hollywood; kompanija većinom odbija prikazivati filmove u kinima, tek povremeno dajući svojim originalnim naslovima ograničena kino-izdanja.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, u utorak se očekuje preliminarna procjena DZS o robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih 10 mjeseci godine te indeks proizvođačkih cijena industrije za studeni, dok se u srijedu objavljuje indeks cijena građevnog materijala za studeni. Za europodručje nema planiranih važnijih objava u ovom tjednu, stoga će se pratiti nastup Christine Lagarde u srijedu u Londonu o budućnosti eura i dolara kao globalnih valuta te prilikama za digitalni euro. Na Wall Streetu će u fokusu biti FOMC sastanak na kojem se očekuje treće uzastopno spuštanje kamatnih stopa, no ovoga bi puta odluka mogla biti daleko od jednoglasne (najnovijih službenih podataka o inflaciji i tržištu rada još uvijek nema, stoga dio guvernera zagovara sporiji tempo labavljenja monetarne politike).