U ovotjednom pregledu o: nastavku rasta cijena nekretnina, ubrzanju inflacije u veljači, novom izglednom IPO-u na Zagrebačkoj burzi, novim poslovima KONČAR Grupe, novom izvoznom poslu Đure Đakovića, prodaji većinskog udjela DOK-ING-a njemačkom Rheinmetallu, stabilnom tržištu rada u EU i naznakama pogoršanja u SAD-u, skoku cijene nafte, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju rasti. Prema podacima DZS, u drugom polugodištu 2025. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 2.885 eura. To je za 8,8% više u odnosu na isto razdoblje 2024. U Zagrebu u pak cijene novih stanova rasle najbrže, za čak 14,6%. Prosječna cijena prodanih novih stanova u Zagrebu tako je u drugom polugodištu 2025. iznosila 3.436 eura.
- Prema preliminarnoj procjeni, ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u veljači 2026. ubrzala je na 3,9 posto, nakon 3,6 posto u siječnju, i to ponajprije zbog snažnijeg rasta cijena hrane i energije. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, zadržala se na istoj razini kao i mjesec ranije (3,9 posto). U istom razdoblju inflacija u europodručju blago je porasla na 1,9 posto, s 1,7 posto u prethodnom mjesecu. Time se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja dodatno povećala te je u veljači iznosila 2,0 postotna boda, nakon 1,9 postotnih bodova u siječnju. Što je glavni uzrok više stope inflacije u Hrvatskoj, pročitajte u osvrtu Velimira Šonje.
Izvor: Eurostat
- Većina američkih i međunarodnih poduzeća u Hrvatskoj (58 posto) ostvarila je rast u 2025., pokazuje novo istraživanje Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, no istodobno se bilježi rast udjela onih čiji rezultati stagniraju, a što upućuje na usporavanje gospodarskog rasta, kažu u AmChamu. Istraživanje provedeno među 180 članova uprava domaćih i međunarodnih poduzeća u Hrvatskoj, članica AmChama, otkriva da je 38 posto kompanija povećalo broj zaposlenih, ali i da se trend zapošljavanja smanjuje u odnosu na prethodne godine. Kao najveće izazove poduzetnici navode cijenu rada, nedostatak kvalificirane radne snage i administrativne procedure. Polovica ispitanika ocjenjuje poslovno okruženje dobrim, no udio onih koji smatraju da se uvjeti pogoršavaju raste. Unatoč izazovima, 72 posto poduzeća planira širenje poslovanja u sljedeće tri godine, a 64 posto dodatno zapošljavanje. Velika većina kompanija već koristi umjetnu inteligenciju – 78 posto – ponajviše za administrativnu automatizaciju i istraživačke zadatke, pri čemu 85 posto ne očekuje smanjenje broja zaposlenih zbog AI-ja. Ipak, oko 10 posto poduzeća procjenjuje da će se broj zaposlenih smanjiti zbog uvođenja AI-ja, dok 5 posto ocjenjuje da bi to moglo dovesti i do povećanja broja radnika. Iako velika većina ne očekuje da će AI smanjiti broj zaposlenih u njihovim poduzećima, 31 posto ih smatra da će se pod utjecanjem umjetne inteligencije značajno promijeniti radne uloge. Kada je riječ o najvećim nedostatcima u Hrvatskoj u odnosu na zemlje regije, osim malog tržišta, članovi AmChama navode cijenu rada, kao i sporu administraciju te nedostatak adekvatne radne snage. Glavne prednosti Hrvatske unutar regije, kao i ranijih godina, su članstvo u EU, geostrateški položaj i potencijal za turističku djelatnost.
- Koliko dugo biste, zahvaljujući postojećoj ušteđevini i stanju na računu, mogli pokrivati osnovne životne troškove da sutra ostanete bez posla? Ako je suditi prema istraživanju koje je provela Alma Career Croatia (poznata po brendu MojPosao) na uzorku od 450 ispitanika, dobar dio naših sugrađana ne stoji najbolje po ovom pitanju. Unatoč snažnom tržištu rada i rekordno niskoj nezaposlenosti, gotovo polovica ispitanika nemaju nikakvu ili imaju vrlo malu financijsku rezervu. Naime, na pitanje koliko bi dugo mogli pokrivati osnovne životne troškove u slučaju iznenadnog gubitka posla, čak 27% ispitanika navodi da nemaju nikakvu financijsku rezervu ili su u minusu, dok bi dodatnih 21% izdržalo manje od mjesec dana. Njih 24% moglo bi podmirivati troškove između jednog i tri mjeseca, dok 12% ispitanika ima rezervu za tri do šest mjeseci. Oko 6% ispitanika ima rezervu za razdoblje od šest mjeseci do godinu dana, a 10% sugrađana ističe da bi bez plaće mogli živjeti dulje od godinu dana.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- U vrlo volatilnoj trgovini uzrokovanoj ratom u Iranu, glavni dionički indeksi Zagrebačke burze pali su u proteklome tjednu: CROBEX je pao za 2,51 posto i zaključio na 3.919,01 bod, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 2,28 posto i završio na 2.515,94 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -6,08 posto koliko bilježi CROBEXtransport, do -2,25 posto koliko je umanjen CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -9,45 posto (ADPL) do -0,72 posto (IG).
- Nakon dugogodišnjih priprema, čini se da Tommy uskoro izlazi na Zagrebačku burzu! Naime, počele su curiti informacije kako splitski trgovački lanac Tommy intenzivira pripreme za izlazak na burzu kroz inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO), a koja bi, ako bude realizirana, mogla postati najveći IPO neke privatne kompanije u Hrvatskoj. Prema procjenama iz investitorskih krugova, kompanija bi prodajom 25 do 30 posto vlasništva mogla prikupiti između 180 i 200 milijuna eura svježeg kapitala, a u ponudu bi uz maloprodajni lanac bili uključeni i proizvodni biznisi Bobis i Petason. Procjene se temelje na očekivanoj EBITDA-i za 2025. godinu od oko 80 milijuna eura, a IPO pripremaju financijski savjetnici InterCapital i Zagrebačka banka. Tommy je inače relativno nisko zadužena kompanija s prihodima od oko 648 milijuna eura i dobiti od 25,7 milijuna eura u 2024. godini, dok mreža poslovnica obuhvaća oko 230 prodajnih mjesta i više od 4400 zaposlenika. Nakon izlaska na burzu, Tommy planira investicijski ciklus vrijedan između 300 i 350 milijuna eura, ponajprije usmjeren na jačanje vlastite proizvodnje i širenje kapaciteta, ali i na daljnje širenje maloprodajne mreže uz potencijalne akvizicije.
- Članice KONČAR grupe obavijestile su investicijsku javnost o novim sklopljenim poslovima. KONČAR d.d. (matica, KOEI) potpisao je s HEP-om i HOPS-om tripartitni ugovor za izgradnju nove 110 kV transformatorske stanice Ražine, vrijedne 13,7 milijuna eura. Projekt se izvodi po načelu „ključ u ruke“. Nova transformatorska stanica, kažu, značajno će unaprijediti sigurnost i pouzdanost napajanja šireg šibenskog područja, rasteretiti postojeće objekte te omogućiti priključak novih korisnika, uključujući planirane stambene, turističke i gospodarske zone. Najvrjednija članica KONČAR Grupe, KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (KODT), sklopila je novi ugovor na austrijskom tržištu s kompanijom NÖ Netz, dijelom EVN grupe, za isporuku srednje energetskih transformatora vrijednih više od 26 milijuna eura. Prema ugovoru, isporuke će se realizirati u razdoblju od rujna 2028. do kraja 2029. godine, uz mogućnost dodatnih narudžbi u istom vremenskom okviru. Projekt obuhvaća cjelokupan proces – od projektiranja i proizvodnje do ispitivanja, transporta, istovara i montaže transformatora. Novi posao dodatno učvršćuje prisutnost Končara na austrijskom tržištu te potvrđuje njegovu poziciju među vodećim europskim proizvođačima srednje energetskih transformatora i važnog partnera u modernizaciji i razvoju elektroenergetske infrastrukture u Europi, kažu u KONČARU.
- Đuro Đaković Specijalna vozila, kompanija iz sastava Đuro Đaković Grupe, ugovorila je posao s češkim kupcem u vrijednosti od 13,5 milijuna eura. Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi, Đuro Đaković Specijalna vozila s češkim kupcem ugovorila su proizvodnju i isporuku teretnih vagona Eamnos 49 m3, a čija isporuka je planirana tijekom prva dva kvartala 2027. godine.
- Njemački industrijski gigant Rheinmetall preuzeo je većinski udio (51 posto) u hrvatskoj visokotehnološkoj tvrtki DOK‑ING, jednoj od najpoznatijih domaćih proizvođača robotskih i besposadnih sustava. Ugovor je potpisan u Zagrebu, a suradnja se temelji na strateškoj ambiciji Rheinmetalla da ojača svoje kapacitete u području naprednih robotskih platformi, posebno onih namijenjenih vojnim i sigurnosnim operacijama. DOK‑ING, čiji se strojevi za razminiranje i krizne intervencije koriste u desecima zemalja, ovim partnerstvom dobiva snažniji pristup globalnim tržištima, većim investicijskim mogućnostima i tehnološkoj razmjeni s jednim od najvećih europskih proizvođača obrambene opreme. Osnivač Vjekoslav Majetić zadržat će preostalih 49 posto vlasništva, a vrijednost transakcije nije objavljena (s obzirom na rezultate poslovanja, DOK-ING gotovo sigurno vrijedi više stotina milijuna eura). Majetić je naglasio je kako će proizvodnja ostati u Hrvatskoj te da će nastaviti razvijati vlastite proizvode, posebno specijalizirana vozila za razminiranje. Za Rheinmetall, poznat po oklopnim vozilima, streljivu i naprednim vojnim sustavima, ovo je dio šireg europskog širenja u segmentu besposadnih tehnologija. Očekuje se da će partnerstvo ubrzati međunarodnu ekspanziju DOK‑ING‑a i dodatno učvrstiti poziciju Hrvatske na karti proizvođača sofisticirane obrambene tehnologije.
- Hrvatska poštanska banka (HPB) objavila je da je 4. ožujka 2026. godine s Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita potpisala ugovor o kupoprodaji dionica kojim će steći 100-postotni udio u temeljnom kapitalu Croatia banke, za ukupnu vrijednost transakcije od 15 milijuna eura. Zaključenje transakcije ipak ovisi o ispunjenju nekoliko uvjeta, uključujući dobivanje svih potrebnih regulatornih odobrenja i suglasnosti te odobrenje Glavne skupštine HPB-a.
- Kompanija Ricosta Hrvatska zatvara svoj pogon za proizvodnju obuće u Vukovaru, zbog čega će posao izgubiti 111 radnika (pretežito žena). Razlog takvoj odluci je povećanje zajamčenog minimalca u Hrvatskoj pa su njemački vlasnici odlučili proizvodnju preseliti u Rumunjsku i Bugarsku gdje su plaće niže. Uz veće troškove rada došlo je i do pada prodaje tenisica koje proizvode, tako da proizvodna hala i zemljište idu u prodaju, a vlasnici sele proizvodnju. Čini se da agresivno podizanje zakonski propisane minimalne plaće nije tako bezazleno kako neki tvrde, a ekonomski analfabeti i razni signalizatori vrlina neka objasne ovim ženama koje su bile vrlo zadovoljne svojim poslom, da im je bolje biti bez posla nego pošteno raditi za 700–800 eura neto (inače, minimalna mjesečna bruto plaća od ove godine iznosi 1.050 eura, a ukupni trošak takve plaće poslodavca košta oko 1.200 eura).
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europsko tržište rada i dalje je u vrlo dobrom stanju. Prema podacima Eurostata, u siječnju 2026. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 6,1%, što je pad u odnosu na 6,2% u prosincu 2025. i pad u odnosu na 6,3% u siječnju 2025. Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 5,8% u siječnju 2026., što je također manje u odnosu na 5,9% u prosincu 2025. i 6,0% u siječnju 2025. Ako bismo ipak tražili neke rane naznake slabljenja tržišta rada, onda su to dvije stvari. Prvo, u dvije najveće europske ekonomije vidimo ipak blagi porast stope nezaposlenosti: u Njemačkoj je u zadnjih godinu dana stopa nezaposlenosti porasla s 3,5% na 4,0%, a u Francuskoj sa 7,3% na 7,7%. I drugo: uočavamo vrlo blagi trend rasta stope nezaposlenosti mladih (mlađih od 25 godina), no ista je u zadnje tri godine u EU porasla za samo 1 postotni bod (s 14 na 15 posto).
Izvor: Eurostat
- U SAD-u su pak znakovi slabljenja tržišta rada vidljiviji. Novi jobs report pokazao je kako je u veljači došlo do pada broja zaposlenih za 92 tisuće, a k tome su i podaci za prosinac i siječanj revidirani naniže. U prosincu je tako prvotno objavljeni rast od 48 tisuća korigiran na pad od 17 tisuća (razlika od 65 tisuća), dok je siječanjskih +130 tisuća korigiran na +126 tisuća (razlika od 4 tisuće). Stopa nezaposlenosti u veljači porasla je na 4,4% i u blagom je uzlaznom trendu.
Zbivanja na Wall Streetu
- U proteklom tjednu došlo je do pada svih glavnih dioničkih indeksa: Dow je pao za 3,0%, S&P 500 za 2,0%, a Nasdaq za 1,2%. Skok cijena nafte od preko 30% u proteklome tjednu, odnosno preko 50% od početka godine, uzrokovao je pad dioničkih indeksa diljem svijeta. Cijene nafte snažno su porasle na međunarodnim tržištima zbog straha investitora da bi se rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao produljiti te ozbiljno poremetiti opskrbu energentima s Bliskog istoka. Napetosti su eskalirale nakon što su SAD i Izrael prošlog vikenda napali Iran, a Teheran uzvratio projektilima i dronovima te preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, ključnom rutom kroz koju prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, zabranivši prolaz tankerima iz SAD-a i Europe. Brojni brodovi trenutačno su usidreni s obje strane tjesnaca, dok su osiguravatelji povukli pokriće za ratni rizik nakon napada na nekoliko tankera. Američki predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost osiguranja i vojne pratnje brodova kroz tjesnac, a Washington je istodobno Indiji izdao privremenu dozvolu za kupnju ruske nafte kako bi ublažio rast cijena. Analitičari upozoravaju da alternativni pravci i dodatna proizvodnja ne mogu nadoknaditi blokirani tranzit kroz Hormuz, pa bi dugotrajniji poremećaj mogao zahtijevati otpuštanje američkih strateških rezervi nafte kako bi se premostilo razdoblje do završetka poremećaja. Kina je u pak naložila domaćim rafinerijama da privremeno obustave ili ograniče izvoz benzina i dizela kako bi osigurala dovoljne količine goriva za domaće tržište u uvjetima poremećaja na globalnom tržištu nafte. Analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno smanjiti ponudu rafiniranih naftnih derivata na svjetskom tržištu te potaknuti dodatni rast cijena, uz rizik da i druge države uvedu slična ograničenja kako bi zaštitile vlastite zalihe energenata.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u srijedu objavljuje podatke o robnoj razmjeni RH s inozemstvom, podatke o izdanim građevinskim dozvolama u 2025. te podatke iz ankete o radnoj snazi u zadnjem tromjesečju 2025. U europodručju se također očekuje izvještaj o stanju tržišta rada na temelju ankete o radnoj snazi, kao i podaci o industrijskoj proizvodnji u siječnju. U SAD-u se pak objavljuje veći broj makroekonomskih podataka, no svakako će najviše u fokusu biti onaj o inflaciji (CPI) u veljači, a za koju analitičari očekuju da je iznosila 2,5% na godišnjoj razini i 0,2% na mjesečnoj.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Male tajne obračuna BDP-a: izvrstan 2025:Q4 i izgledi za 2026. (Velimir Šonje)
- Troškovna inflacija zbog energenata: kada i koliko? (Velimir Šonje)
- Moralna pozadina ekonomske slobode (Daniel Hinšt)