U četvrtak smo na Ekonomskom labu objavili kviz o turizmu. Interes je bio velik: u manje od 12 sati preko tisuću ljudi je testiralo svoje znanje. Ako još niste, pozivam vas da prvo riješite kviz, a u nastavku komentiram dosadašnje rezultate.
_____________________
Za početak kažimo kako je prosječni postotak uspješnosti bio oko 50 posto. Rješavali ste u prosjeku 135 sekundi (2 min i 15 sekundi), što je relativno dosta za 10 pitanja. Primjerice, u HRT-ovoj Potjeri u dvije minute se ispuca oko 20 pitanja.
Osvrnimo se sad na pojedinačna pitanja (jer sva su pitanja tu bila s razlogom). Na kraju teksta možete pronaći statistiku odnosno „pita“ grafikone za svako pitanje.
Kviz je započeo s jednostavnijim pitanjima pa ne čudi visoki postotak točnosti odgovora kod prva tri pitanja. Na prvo pitanje „U kojem mjesecu Hrvatska bilježi najveći broj turističkih dolazaka i noćenja?“ 75% je ispravno odgovorilo u kolovozu. Većina ostalih je odgovorila u srpnju, što je bilo očekivana dvojba jer uvijek se govori o „dva udarna turistička mjeseca“. Međutim, valja znati da je kolovoz uvijek malo „jači“ od srpnja pa je tako, primjerice, u 2025. bilo oko 29 milijuna turističkih noćenja u srpnju, dok ih je u kolovozu bilo preko 31 milijun.
Na drugo pitanje „Kojim prijevoznim sredstvom najveći broj stranih turista dolazi u Hrvatsku?“ najviše je ljudi (preko 90%) ispravno odgovorilo automobilom. Hrvatska je izrazita auto destinacija: oko dvije trećine stranih turista dolazi osobnim automobilom, a ako tome pribrojimo i automobile s kamp-kućicom i kampere, postotak se penje na preko četiri petine. Samo je kod pojedinih mikrolokacija, poput Dubrovnika na samom jugu Hrvatske, udio dolazaka zrakoplovom dominantan način dolaska stranih turista.
Kod trećeg pitanja „Prema broju turističkih dolazaka i noćenja, koja je godina bila rekordna za hrvatski turizam?“ također nije bilo većih problema: 64% ljudi je ispravno odgovorilo kako je 2025. bila rekordna godina. Većina ostalih je mislila kako je pretkrizna 2019. ostala rekordna, no rezultate iz te godine premašili smo već pretprošle godine.
Četvrto pitanje („Prema posljednjem TOMAS istraživanju, koja generacijska skupina (prema dobi turista) je činila gotovo polovicu svih turista u Hrvatskoj:“) bilo je prvo na koje je većina dala pogrešan odgovor. Točan odgovor je Generacija Y (1981. – 1995.), a to je znalo 35% ispitanika. Većina se odlučila na odgovor Generacija X (1965. – 1980.), što me ne iznenađuje jer moram priznati da bih i ja to odgovorio da nisam čitao TOMAS istraživanje. Zato prilažem tablicu iz spomenutog istraživanja koje pokazuju kako su Milenijalci naši doista najbrojniji gosti. Dodajmo još kako u istom istraživanju piše da je prosječna starost turista koji su od lipnja 2022. do lipnja 2023. godine boravili u nekoj od destinacija u Hrvatskoj iznosila 42 godine.
Tablica 1.
Izvor: TOMAS Hrvatska 2022./2023.
Na peto pitanje „Prema kriteriju ukupnih prihoda i broja zaposlenih, koja je najveća turistička kompanija (hotelska grupacija) u Hrvatskoj?“ velika je većina (84%) znala kako se radi o Valamaru. Moram priznati kako sam inicijalno htio napisati pitanje u stilu koja je najvrjednija turistička kompanija na Zagrebačkoj burzi, no kada sam vidio da se Maistra jako približila Valamaru po tržišnoj kapitalizaciji (700 milijuna eura vs. 800 milijuna eura), preoblikovao sam ga na kriterij prihoda i zaposlenih jer po tome je Valamar jasno vodeći. Iako obujmom manja kompanija, Maistra ima šansu prestići Valamar po tržišnoj kapitalizaciji, što pokazuje kako je orijentacija na luksuzni turizam (vjerojatno) najprofitabilnija poslovna strategija u turizmu.
Ne šestom pitanju „U kojem se gradu svake godine ostvari najviše domaćih turističkih noćenja?“ masovno se kiksalo. Samo oko 30% ispitanika je ispravno odgovorilo Vir. Očekivao sam da će više ljudi znati točan odgovor jer sam u više navrata pisao kako se top destinacije domaćih i stranih turista značajno razlikuju. U priloženoj tablici možemo vidjeti kako je Vir doista uvjerljivi pobjednik s 1,2 milijuna domaćih turističkih noćenja (tako je već najmanje dva desetljeća), dok je na drugom mjestu Zagreb s upola manjim brojem domaćih noćenja. I dok strani turisti biraju (skupe) lokacije na obali poput Rovinja, Dubrovnika, Poreča i sl., domaći biraju (priuštivije) Vir, Zagreb, Crikvenicu, Šibenik, Zadar itd.
Tablica 2. „Top 10“ destinacija Hrvatske prema ukupnom turističkom prometu domaćih i stranih gostiju u 2025. (rangirano prema noćenjima)
Izvor: HTZ
Na 7. pitanje o učestalosti dolaska stranih turista u Hrvatsku (broju posjeta), točan odgovor 7 i više posjeta bio je najmanje puta biran, jedva 14% ispitanika je to odabralo kao točan odgovor. Pitanje je objektivno teško ako ne znaš taj podatak, no o tome sam pisao prije godinu i pol dana kao jednoj vrlo zanimljivoj pojavi. Naši inozemni gosti su doista lojalni Hrvatskoj i opetovano se vraćaju, što pak ne treba miješati s lojalnošću samoj destinaciji koja je ipak puno manja (gosti „šaraju“, istražuju Hrvatsku uzduž i poprijeko). Gosti kampova su pak najlojalniji; citiram iz TOMAS istraživanja: „Lojalniji od prosjeka su gosti kampova – među njima je 87% onih koji su u Hrvatskoj bili već tri ili više puta. Gosti kampova su izrazito vjerni i destinaciji – njih 58% je tri ili više puta boravilo u destinaciji u kojoj su anketirani.“
Tablica 3.
Izvor: TOMAS Hrvatska 2022./2023.
Kod 8. pitanja „Od ukupnog broja turističkih noćenja u 2025., u obiteljskom smještaju ostvareno je gotovo 40 milijuna noćenja. Koliko je noćenja ostvareno u hotelima?“, očekivano je bilo masovnog kiksanja. Samo oko 32% ispitanika je pružilo točan odgovor > 25 milijuna. Najpopularniji odgovor je bio < 10 milijuna, što i ne čudi jer u medijima uglavnom dominiraju priče kako imamo premalo hotelskih gostiju. Činjenica jest da u Hrvatskoj dominira obiteljski smještaj, no ta razlika u odnosu na broj noćenja u hotelima nije toliko velika koliko se stvara dojam (odnos je 40 vs. 26 milijuna).
Na 9. pitanje o gostima koji ne spadaju u „top 5“, sasvim solidan broj ljudi (43%) je ispravno odgovorio kako se radi o gostima iz Italije. Talijani su nekada bili jedni od naših najvažnijih gostiju, no zbog slabog gospodarskog rasta zadnjih desetljeća njihov je relativni udio sve više padao (broj gostiju iz drugih zemalja je rastao brže).
I konačno na 10. pitanje „Prema posljednjem satelitskom računu turizma za 2022., koliki je bio udio izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti RH?“, samo 21% ispitanika je ispravno odgovorila kako se radi o udjelu manjem od 12 posto. To ne iznenađuje jer u javnosti se kontinuirano preuveličava podatak o udjelu i značaju turizma za hrvatsko gospodarstvo, kao da ništa drugo ne radimo i ne proizvodimo (i navodno svake godine „strepimo“ kakvo će biti vrijeme u srpnju i kolovozu, jer bi u pitanje moglo doći hoće li „biti za mirovine“).
Ako netko želi više znati o satelitskom računu turizmu (izračunava se svakih nekoliko godina), pisali smo o tome prije 6 godina na Labu. Tada su bili objavljeni podaci za 2016., a podaci su pokazali kako je izravna bruto dodana vrijednost turizma činila 10,9% ukupnog BDV-a (11,4% BDP-a). Naredni satelitski račun turizma rađen je za 2019. (DZS je objavio rezultate početkom 2022.), a podaci su pokazali sličan udio: 11,4% BDV-a i 11,8% BDP-a. Najnoviji satelitski račun turizma rađen je za 2022. godinu (DZS je objavio podatke na proljeće 2025.): 11,6% BDV-a i 12,2% BDP-a. U svakom slučaju, činjenica jest kako je turizam vrlo važna gospodarska grana za hrvatsko gospodarstvo, no on je već godinama stabilan te nema nikakve potrebe preuveličavati njegov značaj.
Zaključno
Relativno porazni rezultati kviza (prosječni postotak točnih odgovara 5/10) pokazuju kako nisam bio u krivu kada sam napisao kako se o hrvatskom turizmu puno piše, ali zapravo vrlo malo zna. Ne znamo da je Vir top destinacija za domaće goste (što je činjenica već barem 20 godina), ne znamo da nam se većina gostiju opetovano vraća u Hrvatsku, ne znamo tko su nam najbrojniji gosti, ne znamo (tj. „pogrešno znamo“) koliki je udio turizma u bruto dodanoj vrijednosti itd. Prihvaćam da kviz u cjelini nije bio najlaganiji, no barem 5-6 pitanja su bili čisti ziceri. Unatoč tome, s visokim postotkom točnih odgovora (>75%) odgovoreno je na samo 3 pitanja.
No dobro, kviz (i ovaj prateći osvrt) je napravljen upravo u edukativno-zabavne svrhe. Stoga vjerujem da sada ipak svi više znamo o ovoj važnoj gospodarskoj djelatnosti.
PRILOG
Statistika – „pita“ grafikoni za svako pojedinačno pitanje iz kviza
