U ovotjednom pregledu o: pogoršanju javnih financija, hlađenju tržišta rada, vlasničkom razdvajanju Porschea i Rimca, najavljenom smanjenju broja zaposlenika od strane Mete i Microsofta, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Hrvatski BDP prošle je godine porastao više od preliminarnih procjena, na gotovo 93 milijarde eura, ali je i proračunski manjak na razini opće države ispao nešto veći od zadnjih Vladinih projekcija. Naime, Državni zavod za statistiku ažurirao je procjene BDP-a prema kojima je realni rast u 2025. iznosio 3,4 posto, a ne 3,2 posto. Istodobno je deficit porastao s 2 milijarde eura u 2024. na 2,8 milijardi eura ili okruglih 3,0% BDP-a u 2025. (Vlada RH je računala s 2,9%), što je na samoj granici predviđenoj ugovorom iz Maastrichta. Ovaj trend pogoršanja fiskalnog salda je vrlo izražen, rekao bih čak i vrlo opasan, i bit će pravo čudo ako se i ove godine zadrži u okviru 3 posto BDP-a. Naime, 2022. imali smo uravnotežen proračun; 2023. je iznosio 1,1% BDP-a; 2024. 2,3% BDP-a, a 2025. 3,0% BDP-a. I sve se to događa u godinama vrlo snažnog gospodarskog rasta u kojima su se proračuni punili iznimno dobro: u te tri godine, ukupni prihodi opće države porasli su za čak 43 posto, s 30,5 milijardi eura u 2022. na 43,8 milijardi eura u 2025. Ali džaba i takav rast prihoda kad su ukupni rashodi istovremeno porasli za – 53 posto! Javni dug je pak narastao na 52,4 milijarde eura (+3,1 milijardu eura u odnosu na prethodnu godinu), no BDP je rastao brže pa je promatrano kao udio u BDP-u javni dug krajem 2025. iznosio 56,3 posto. I to je jedina pozitivna vijest ove tzv. travanjske notifikacije fiskalnog izvješća.
- Tržište rada se nastavlja hladiti. U ožujku je zabilježen prvi pad broja zaposlenih (promatrano u odnosu na isti mjesec prethodne godine) u zadnjih gotovo punih 5 godina! Pad je bio minimalan, svega 0,1 posto u odnosu na lanjski ožujak, ali trend je jasan. (Napomena: zanemarite DZS-ovo priopćenje koje govore o padu od 1,4%, to je metodološka greška o kojoj sam puno puta pisao. Da je takav pad kakav kažu, bili bismo već u recesiji.). Štoviše, privatni sektor je ušao u fazu kontrakcije zaposlenosti, no javni i dalje raste i time umjetno poboljšava ukupnu sliku. Kao što je zaključio Velimir Šonje u svom osvrtu, sada je prilično jasno kako se sve ranije optimistične prognoze rasta zaposlenosti iz dokumenata službenih institucija – mogu baciti u vodu.
Slika 1.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je porastao za 0,4 posto, baš kao i CROBEX10. Od početka godine CROBEX je porastao za 3,5 posto. Sljedeći tjedan moglo bi biti više trgovinske „akcije“ jer većina kompanija će objaviti rezultate poslovanja za prvo ovogodišnje tromjesečje.
- Glavna skupština Valamara odlučila je o isplati dividende od 0,27 eura po dionici, što je tri centa ili 12,5 posto više nego lani. Isplata je planirana za 7. svibnja, a s obzirom na trenutačnu cijenu dionice na burzi, radi se o dividendnom prinosu od 3,9 posto. Uz odluku o dividendi, usvojen je i program otkupa vlastitih dionica do kraja 2026., za koji je predviđeno do 12 milijuna eura. Iz kompanije poručuju da je osnovna svrha tog programa nagrađivanje zaposlenika i članova uprave dodjelama dionicama, ali i mogućnost povlačenja dijela stečenih dionica bez smanjenja temeljnog kapitala.
- Porsche izlazi iz vlasništva Bugatti Rimca i Rimac Grupe te svoje udjele prodaje međunarodnom konzorciju predvođenom njujorškim HOF Capitalom, čime Rimac Grupa preuzima punu kontrolu nad kompanijom koja upravlja Bugattijem. Prema službenoj objavi Porschea, ugovor je potpisan 24. travnja, a završetak transakcije očekuje se nakon uobičajenih regulatornih odobrenja. Inače, Bugatti Rimac osnovan je 2021. kao zajedničko ulaganje Rimac Grupe i Porschea, pri čemu je Rimac Grupa imala 55 posto, a Porsche 45 posto udjela. Porsche sada prodaje tih 45 posto udjela u Bugatti Rimcu te 20,6 posto u Rimac Grupi, a konzorcij kupaca, uz HOF Capital, uključuje BlueFive Capital iz Abu Dhabija i institucionalne ulagače iz SAD-a i EU-a. Nakon zaključenja transakcije HOF Capital trebao bi postati najveći dioničar Rimac Grupe uz Matu Rimca, a Rimac Grupa dobit će veću operativnu samostalnost u upravljanju Bugattijem. Reuters navodi da se Porsche na prodaju odlučio u sklopu šireg restrukturiranja i povratka fokusa na osnovni biznis, nakon pada profitabilnosti, slabije potražnje u Kini i troškova američkih carina. Ovom transakcijom završava dugogodišnja izravna vlasnička uključenost Volkswagen Grupe u Bugatti, započeta još 1998. godine. Rimac će s Porscheom i drugim članicama Volkswagen koncerna i dalje surađivati kao dobavljač ključnih komponenti poput baterija i pogonskih sustava.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Prodaja novih automobila u Europskoj uniji u prvom je tromjesečju porasla četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 2,82 milijuna vozila, pokazuje izvješće Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Glavni prodajni zamah stigao je u ožujku kada je prodaja skočila 12,5 posto na godišnjoj razini, najvjerojatnije potaknuta novim poreznim poticajima u većim europskim gospodarstvima. U prva tri ovogodišnja mjeseca registrirano je 547 tisuća novih potpuno električnih automobila: 30 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Time je njihov tržišni udio porastao na 19,4 posto. Najveći dio tržišta i dalje drže hibridni automobili, s udjelom od 38,6 posto i više od 1,08 milijuna novih registracija, dok su plug-in hibridi dosegnuli udio od 9,5 posto uz također snažan rast prodaje. Nasuprot tome, prodaja benzinaca i dizelaša ponovno je pala pa su njihovi tržišni udjeli skliznuli na 22,6 i 7,7 posto, što je njihov novi povijesni minimum.
- Eurostat je objavio nove podatke o kretanju javnoga duga i proračunskih deficita u 2025. Na razini prosjeka europodručja, smanjuju se deficiti proračuna opće države pa je nakon deficita od 3,5% BDP-a u 2023. i 3,0% u 2024., prošle godine deficit pao ispod 3 posto, na 2,9%. S druge strane, javni dug europodručja raste pa je nakon 86,9% BDP-a u 2023. i 87,0% u 2024., porastao na 87,8% BDP-a u 2025. Hrvatska, kao što smo rekli na početku, ide u kontra smjeru: proračunski deficit nam se širi, a javni dug kao udio u BDP-u pada. Hrvatski rashodi proračuna opće države premašili su 50% prošlogodišnjeg BDP-a! Zbilja je krajnje vrijeme da se obuzda ovaj tempo rasta proračunskih rashoda.
Slika 2.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi porasli su i četvrti tjedan zaredom: S&P 500 je porastao za 0,6%, Nasdaq Composite za 1,5%, dok je Dow Jones pao za 0,4%. S&P 500 i Nasdaq postigli su nove rekordne razine, a od početka godine indeksi su porasli za 4,7% (S&P 500) odnosno 6,9% (Nasdaq). Zvijezda tjedna bio je Intel, čija je dionica po prvi put prešla vrhunce iz daleke 2000. postignute tijekom dot.com balona. Cijena dionice u petak je porasla za 23,6% (najveći dnevni porast od 1987.) nakon što su objavljeni poslovni rezultati znatno bolji od očekivanja. Izvršni direktor Lip-Bu Tan rekao je da sljedeći val tehnologije umjetne inteligencije povećava potrebu za Intelovim čipovima i proizvodima, a i prognoza profita za neredno razdoblje nadmašila je procjene analitičara. Nvidia, najvrjednija kompanija na svijetu, također je u petak porasla na nove rekordne razine i time ponovno zagazila u teritorij 5+ bilijuna dolara tržišne kapitalizacije.
- Meta i Microsoft najavili su nove mjere smanjenja broja zaposlenih. Meta, krovna kompanija Facebooka, planira otpustiti oko 10 posto zaposlenika odnosno približno 8.000 ljudi. Obavijesti o otkazima trebale bi biti poslane 20. svibnja, a kompanija će, prema dostupnim informacijama, istodobno zaustaviti zapošljavanje za oko 6.000 otvorenih pozicija. Vijest je među zaposlenicima izazvala dodatno nezadovoljstvo i zbog neizvjesnosti jer će radnici gotovo mjesec dana čekati odluku o svojoj sudbini. Microsoft pak prvi put u svojoj 51-godišnjoj povijesti nudi jednokratni program dobrovoljnog odlaska u mirovinu za tisuće zaposlenika u SAD-u. Programom bi moglo biti obuhvaćeno oko 7 posto američke radne snage Microsofta, odnosno oko 8.750 zaposlenika od ukupno 125.000 u SAD-u. Microsoft ovime pokušava smanjiti troškove bez izravnih masovnih otkaza, nudeći dugogodišnjim zaposlenicima financijsku potporu i produženu zdravstvenu zaštitu.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih statistika, DZS u četvrtak objavljuje prvu procjenu o inflaciji u travnju te podatke o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo u ožujku. HNB također u četvrtak objavljuje veći broj raznih monetarno-kreditnih statistika. U europodručju će fokus biti na objavi preliminarnog podatka o travanjskoj inflaciji (za koju se očekuje da će porasti na 2,9%, najvišu razinu od kraja 2023.), zatim procjeni kretanja BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a pratit će se i sastanak Upravnog vijeća ECB-a (iako se ne očekuje da će doći do promjena ključnih kamatnih stopa). U SAD-u se također objavljuje prva procjena kretanja BDP-a u Q1, a dvodnevni FOMC sastanak (utorak-srijeda) vjerojatno će biti posljednji na kojemu će Jerome Powell biti predsjedavajući. Na Wall Streetu bi moglo biti vrlo uzbudljivo jer financijske izvještaje objavljuju „mega“ kompanije Microsoft, Amazon, Apple, Alphabet i Meta, uz druge „manje“ kompanije (Eli Lilly, Visa, Mastercard, Coca-Cola, Chevron, Exxon Mobil, Merck, Amgen, Qualcomm, GM, Verizon itd.).
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Kako su Slovenija i Hrvatska izbile na vrh EU liste rasta cijena na crpkama (Velimir Šonje)
- Tržište rada na raskrižju: nije Trump nego je trend (Velimir Šonje)
- Koliko će novi inflacijski val oboriti kupovnu moć? (Velimir Šonje)