Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
Protekli tjedan bio je relativno miran kada je riječ o makroekonomskim objavama, pa ovotjedni pregled posvećujemo migracijskim i demografskim kretanjima. Državni zavod za statistiku u petak je objavio nove podatke koji pružaju detaljniji uvid u broj i strukturu stanovništva Hrvatske – koliko nas ima, koliko se djece rađa, koliko ljudi umire te koliko se hrvatskih i stranih državljana doseljava i odseljava.
Krenimo s procjenom broja stanovnika RH krajem godine. Na slici 1 vidimo kako je trend pada broja stanovnika završen 2022., a od onda stagnira ili blago raste (malo niže ćemo vidjeti odakle dolazi taj rast). Tako je krajem prošle godine Hrvatska brojala 3,88 milijuna stanovnika.
Slika 1
Dobra vijest je da je očekivano trajanje života poraslo u zadnjih 15 godina: sa 76,9 u 2011. na 79,3 u 2025. Očekivano trajanje života žena (82,3) za 6 je godina dulje od očekivanog trajanja života muškaraca (76,4).
Loša vijest je da ubrzano starimo. Prosječna starost stanovništva prošle je godine iznosila 44,7 godina, što je 3 godine više nego 2011. „Piramida“ stanovništva nam također izgleda sve lošije: djece i mladih imamo puno premalo u odnosu na ostale kohorte stanovništva.
Slika 2
Prošle godine u Hrvatskoj se rodilo 410 djece više nego u 2024. Umrlih je pak bilo 1.073 manje. Prirodni prirast se tako poboljšao za 1.483 u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, ovo „poboljšao“ shvatite uvjetno jer i dalje govorimo o prilično velikom negativnom broju od preko 17,5 tisuća – toliko je prošle godine ljudi više umrlo nego se rodilo.
Slika 3
Dodajmo ovome i podatke za 2026. koje DZS objavljuje na mjesečnoj razini. U prvih pet mjeseci ove godine rodilo se 653 djece više nego u istom razdoblju lani; istovremeno je umrlo 387 ljudi manje, što znači da se prirodni prirast poboljšao za 1.040 u odnosu na prvih pet mjeseci 2025. Dakle, na dobrom smo putu da dvije godine zaredom zabilježimo kakvo-takvo poboljšanje po pitanju prirodnog kretanja stanovništva u Hrvatskoj.
Idemo sad na vanjske migracije. U 2025. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok ih se 37.485 odselilo, pa je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba. U odnosu na 2024. broj doseljenih smanjen je za 19,5 posto, a broj odseljenih za 3,9 posto. Zbog toga je migracijski saldo smanjen za 12.214 osoba, ali je ostao dovoljno velik da u potpunosti nadoknadi negativni prirodni prirast od 17.528 osoba. Kombinacija prirodnog pada i pozitivnog migracijskog salda tako je u 2025. rezultirala rastom procijenjenog broja stanovnika Hrvatske za 1.652 osobe. I to je glavno objašnjenje kretanja na Slici 1 odnosno zašto bilježimo blagi rast stanovništva.
Sljedeća slika pokazuje tri različite faze vanjske migracije stanovništva Hrvatske. Od 2001. do 2008. migracijski saldo bio je pozitivan, nakon čega je uslijedilo dugo razdoblje u kojem se iz Hrvatske odseljavalo više ljudi nego što se u nju doseljavalo. Glavni uzroci bili su dugotrajna recesija, visoka nezaposlenost i pristupanje Europskoj uniji, koje je znatno olakšalo mobilnost hrvatskih građana (premda nisu sve članice odmah potpuno otvorile svoja tržišta rada). Negativni saldo dosegnuo je vrhunac 2017. (četiri godine nakon pristupanja Hrvatske u EU), kada je iznosio gotovo 32 tisuće osoba. Trend se zatim postupno preokreće, a od 2022. Hrvatska ponovno bilježi pozitivan migracijski saldo – i to ponajprije zahvaljujući doseljavanje stranih radnika.
Slika 4
Metodološka napomena: Podaci o vanjskoj migraciji od 2011. obrađuju se prema metodologiji temeljenoj na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, prema kojem se doseljenima i odseljenima smatraju osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na najmanje godinu dana. Do 2010. podaci su obuhvaćali hrvatske državljane i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili prebivalište, zbog čega podaci prije i nakon 2011. nisu potpuno usporedivi. Od 2013. uključene su i osobe koje su prijavile privremeni odlazak iz Hrvatske dulji od godinu dana.
Prošle godine stranci su činili 70,3 posto svih doseljenih, ali i 65 posto svih odseljenih osoba. Stoga ukupni broj odseljenih/doseljenih ne treba poistovjećivati s brojem hrvatskih građana koji su napustili odnosno vratili se u zemlju (njih ćemo na slici 5 pokazati odvojeno). Jer kako navodi DZS, u ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, a ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
I sada slijedi vjerojatno najzanimljiviji grafikon. Slika 5 prikazuje vanjsku migraciju isključivo hrvatskih državljana, čime se uklanja utjecaj sve brojnijih dolazaka i odlazaka stranih radnika. Od 2011. pa sve do 2024. Hrvatska je svake godine gubila vlastite državljane kroz migracije. Negativni saldo osobito se produbio nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a najlošija je bila 2017., kada se u Hrvatsku doselilo 7.911, a iz nje odselilo čak 45.367 hrvatskih državljana. Migracijski saldo tada je iznosio –37.456 osoba. Otada započinje postupno poboljšanje, iako uz povremene oscilacije, osobito tijekom pandemije i neposredno nakon nje.
Slika 5
Metodološka napomena: DZS od 2011. primjenjuje definiciju međunarodnog migranta temeljenu na promjeni uobičajene države stanovanja na najmanje godinu dana. Od 2013. podaci uključuju i osobe koje su prijavile privremeni odlazak iz Hrvatske dulji od godine dana.
Kao što vidimo, u 2025. dogodio se potpuni preokret: prvi put u promatranom razdoblju u Hrvatsku se doselilo više hrvatskih državljana nego što ih se odselilo. Doselila su se 16.843 hrvatska državljana, što je 26,7 posto više nego godinu prije, dok ih se odselilo 13.138, čak 34,8 posto manje nego 2024. Migracijski saldo tako se u samo jednoj godini poboljšao za 10.562 osobe, s –6.857 na +3.705.
Dakle, Hrvatska je u 2025. demografske gubitke prvi put u promatranom razdoblju nadoknađivala i pozitivnim migracijskim saldom hrvatskih državljana, a ne samo doseljavanjem stranaca. Broj doseljenih hrvatskih državljana dosegnuo je najvišu razinu otkad postoji usporediva serija, dok je broj odseljenih pao na najnižu razinu od 2013. Iako je možda prerano govoriti o trajnom povratku dijaspore, veseli vidjeti ove naznake strukturnog preokreta po pitanju vanjskih migracija hrvatskih državljana.
_____________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
