Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
U ovotjednom pregledu o tri teme:
- Rezultati turističke sezone 2026.: fizički pokazatelji i potrošnja
- Sidrene cijene za sve proizvode i usluge od 1. listopada
- ECB podigao kamatne stope, a vjerojatno će i Fed
Rezultati turističke sezone 2026.
HTZ je objavio podatke iz sustava eVisitor za prvih osam mjeseci ove godine. Ostvareno je 17,5 milijuna turističkih dolazaka ili 1,4 posto više nego lani, te 90,5 milijuna noćenja ili 0,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. S obzirom na to da je glavnina sezone iza nas, a slijede posezona i zimski dio godine, izgledno je da će fizički pokazatelji na razini cijele godine biti približno na prošlogodišnjoj razini ili nešto bolji.
Strani gosti ostvarili su 0,4 posto više dolazaka i praktički jednak broj noćenja kao prošle godine. Tako su zapravo domaći gosti, čiji je broj dolazaka porastao za 7,6 posto i noćenja za 4,5 posto, odgovorni za ukupni blagi plus u dosadašnjem dijelu godine.
Njemačka je i dalje naše daleko najvažnije emitivno tržište (skoro svako peto noćenje ostvare Nijemci), a broj njemačkih noćenja smanjen je za 1,5 posto u prvih osam ovogodišnjih mjeseci. U top 10 emitivnih zemalja pad se bilježi i s austrijskog (-3,6%) te slovačkog tržišta (-2,1%), dok se sa svih ostalih tržišta bilježi rast (najviše se izdvajaju Mađarska s +10,1% i Češka s +5,3%).
Slika 1
Gledano prema vrsti smještaja, hotelska noćenja povećana su za 2 posto, dok su kampovi i objekti u domaćinstvu završili u blagom minusu od 0,2 odnosno 0,3 posto. Gledano po županijama, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježen je mali minus noćenja od 0,8%, a u Zadarskoj županiji plus od 1,3%, dok su se rezultati ostalih jadranskih županija kretali oko prošlogodišnjih.
Sve u svemu, riječ je o vrlo dobroj turističkoj godini: na razini rekordne prošlogodišnje ili nešto malo bolje. Upravo je zato začudila tvrdnja ministra turizma Tončija Glavine kako je u prvih osam mjeseci fiskalizirana 7,41 milijarda eura, što je 17,6 posto više nego u istom razdoblju lani, uz 328 milijuna izdanih računa, odnosno rast od 5,7 posto. Isti porasti navode se i u prezentaciji HTZ-a, a i direktor Instituta za turizam ne vidi ništa sporno u tim brojevima.
No u samo nekoliko sati nakon objave dvoje ljudi javilo mi se e-mailom s molbom da pokušam objasniti kako je Ministarstvo došlo do tih brojeva. Očito nisam jedini kojemu rast od 17,6 posto djeluje teško spojiv s ostalim pokazateljima. Zato sam podatke pokušao rekonstruirati iz javnog Izvještajnog sustava fiskalizacije Porezne uprave.
Kada se za cijelu Hrvatsku zbroji područje I, koje obuhvaća smještaj te pripremu i usluživanje hrane, vrijednost fiskaliziranih računa raste 13 posto ako uključimo sve načine plaćanja. Ali ni tih 13 posto nije usporediva stopa. Od početka 2026. fiskalizacija se obvezno primjenjuje i na račune plaćene na transakcijski račun, dok je prethodnih godina njihova fiskalizacija bila dobrovoljna. Kada iz obje godine isključimo evidentirana transakcijska plaćanja, dobivamo usporedive iznose, iz kojih slijedi da je iznos fiskaliziranog prometa porastao za 9,8 posto, a broj računa za 5,3 posto.
Moguće je da Ministarstvo koristi širu definiciju turizma. U ranijim objavama uključivali su djelatnosti 55, 56 i 79: smještaj, ugostiteljstvo te putničke agencije i turoperatore. Ako je i sada korišten taj obuhvat, Ministarstvo ga je moralo jasno navesti jer djelatnost 79 ne pripada području I, a podatke za tu specifičnu djelatnost Porezna uprava ne objavljuje javno.
Međutim, ni to ne bi riješilo problem jer govori se o 328 milijuna izdanih računa, odnosno rastu od 5,7 posto. Do tog broja nikako se ne može doći ako se radi o proširenom obuhvatu za djelatnost 79, jer već zbroj djelatnosti 55 i 56 daje 364 milijuna izdanih računa (367 milijuna ako uključimo i transakcijske račune), što je više od spomenutih 328 milijuna. Dao sam zadatak i ponajboljim AI modelima (trenutačno dostupnima javnosti) da pokušaju rekonstruirati kako su u Ministarstvu došli do ovih brojeva, ali ni oni nisu mogli odgonetnuti.
Najvjerojatnije je stoga da se radi o pogrešci. Moguće je da Ministarstvo raspolaže drukčijim internim izvatkom, ali tada bi trebalo objaviti obuhvat djelatnosti, uključene načine plaćanja te usporedive iznose i broj računa za obje godine. Dok to ne učini, najvjerojatnije objašnjenje je da su spojeni međusobno neusporedivi iznosi i/ili da su stope rasta pogrešno izračunate.
Ponovimo stoga još jednom: na temelju javnih podataka PU, usporediv rast nominalnog prometa u smještaju i ugostiteljstvu iznosi 9,8 posto, a broj računa 5,3 posto – što je i dalje sjajan rezultat, samo znatno manji (i realniji) od komuniciranih 17,6 posto.
Ako pak od nominalnog rasta fiskaliziranog prometa želimo dobiti brzu procjenu realnog rasta potrošnje, promet treba deflacionirati HICP-om za usluge smještaja i ugostiteljstva (HICP CP11 – Restaurants and accommodation services). Prosjek rasta cijena u prvih sedam mjeseci (za kolovoz još nema podataka) iznosi 6,2 posto, no ovaj obični prosjek zanemaruje dvije važne činjenice: inflacija se postupno smanjivala, s 8,3 posto u siječnju na 4,4 posto u srpnju, dok se promet uobičajeno snažno povećava s približavanjem ljetnim mjesecima. Tako je samo na srpanj otpadalo više od 32 posto ukupnog nominalnog prometa u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, a na lipanj 21,6 posto, dok su siječanj, veljača i ožujak pojedinačno sudjelovali sa svega 6 do 7 posto. Kada se mjesečne stope rasta cijena ponderiraju udjelom svakog mjeseca u ukupnom prometu, dobiva se relevantniji deflator od 5,5 posto.
Primjenom tog deflatora proizlazi da je promet u smještaju i ugostiteljstvu realno porastao za oko 4 posto u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci. Dakle, rast prometa nije bio samo posljedica viših cijena: realna potrošnja također je solidno porasla, što je uz gotovo nepromijenjen broj turističkih noćenja više nego dobar rezultat.
Sidrene cijene za sve proizvode i usluge
Vlada Republike Hrvatske donijela je tzv. 11. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva. Paket je vrijedan 260 milijuna eura, što je ipak manje od 450 milijuna eura vrijednog 10. paketa u ožujku ove godine. Detalje možete vidjeti u prezentaciji.
Slika 2
Izvor: Vlada RH
Međutim, pomalo je ispod radara prošla vijest da je Vlada na istoj sjednici donijela odluke kojima se obveza isticanja tzv. sidrene cijene proširuje na sve proizvode i usluge, a uvodi se i obveza objave cjenika proizvoda i usluga na mrežnim stranicama.
Dakle, isticanje sidrenih cijena više neće biti obveza samo za kategorije hrane, pića, kozmetike, sredstava za čišćenje, toaletnih potrepština i proizvoda za kućanstvo – za njih odluka i dalje vrijedi te će se i dalje isticati cijena koja je vrijedila 2. svibnja 2025. Novost je da će se obveza isticanja dodatne, odnosno sidrene cijene odnositi na sve proizvode i usluge, a kao referentna cijena određuje se cijena koja je za pojedini proizvod ili uslugu vrijedila na dan 10. rujna 2026. godine.
Sidrena cijena, stoji u odluci, mora biti istaknuta jasno, vidljivo i čitljivo uz aktualnu cijenu na prodajnom odnosno uslužnom mjestu, ali i pri oglašavanju cijena – na letcima, plakatima i digitalnim oblicima oglašavanja u prodajnom odnosno uslužnom objektu, na otvorenom te na mrežnim stranicama.
Druga odluka odnosi se na objavu cjenika proizvoda i usluga na mrežnim stranicama. Prema usvojenom tekstu, ova se obveza primjenjuje na trgovce i pružatelje usluga koji imaju uspostavljene mrežne stranice. Cjenici moraju ostati dostupni 30 dana i biti postavljeni tako da omogućuju automatizirano prikupljanje podataka. Trgovci će svakog radnog dana najkasnije do 8 sati objavljivati ažurirane cjenike u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu (u .xml ili .csv formatu). Pružatelji usluga cjenike će ažurirati nakon svake promjene, također najkasnije do 8 sati na dan objave izmjene.
Obje odluke stupaju na snagu 1. listopada 2026. godine.
Iako će ove odluke za male poduzetnike i obrtnike značiti dodatni posao (gnjavažu), iz perspektive potrošača mjere će vjerojatno povećati transparentnost i olakšati praćenje promjena cijena.
ECB podigao kamatne stope, a vjerojatno će i Fed
Upravno vijeće Europske središnje banke na sastanku u četvrtak jednoglasno je odlučilo podići sve tri ključne kamatne stope za dodatnu četvrtinu postotnog boda, pa će depozitna stopa od 16. rujna porasti s 2,25 na 2,50 posto. To je drugo povećanje ove godine, u uvjetima ponovnog ubrzavanja inflacije pod utjecajem energetskog šoka izazvanog ratom s Iranom. Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija europodručja u kolovozu porasla je sa srpanjskih 2,9 na 3,3 posto. Cijene energije bile su 14,3 posto više nego godinu prije, usluga 3,0 posto, dok su hrana, alkohol i duhan te neenergetska industrijska roba poskupjeli po 1,2 posto. Inflacija bez energije pritom se zadržala na 2,2 posto, što upućuje na ključnu ulogu energije u kolovoškom ubrzavanju ukupne inflacije.
Jesu li u ECB-u trebali podići kamatne stope i zašto su to učinili, detaljno je objasnio Velimir Šonje u ovom sjajnom komentaru, čemu se nema puno dodati. Kažimo samo da će sljedeći tjedan biti posebno zanimljivo pratiti i sastanak američkog Fed-a. Naime, nakon objave podataka o inflaciji u petak, vjerojatnost podizanja kamatnih stopa porasla je na oko 90 posto prema alatu CME FedWatch. Bilo bi to prvo podizanje kamatnih stopa od srpnja 2023.
Američke potrošačke cijene u kolovozu porasle su za 0,4 posto u odnosu na srpanj, dok se godišnja inflacija zadržala na 3,4 posto. Tržište je više zabrinuo mjesečni rast temeljne inflacije od 0,3 posto, što je bilo iznad očekivanja, iako je njezina godišnja stopa zapravo usporila na 2,4 posto. Posljednje izvješće o tržištu rada također ide u prilog dizanja kamatnih stopa: broj zaposlenih u kolovozu povećan je za solidnih 162 tisuće, uz nepromijenjenu stopu nezaposlenosti od 4,1 posto. Fed, tumače analitičari, zasad ima prostora za zaoštravanje politike bez neposrednog straha od snažnog slabljenja tržišta rada.
Međutim, tržišne kamatne stope rastu i ne čekajući FED. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice sasvim su se približili 5 posto, najvišoj razini od listopada 2023., dok se na tridesetogodišnjoj obveznici prinosi kreću oko 5,35 posto, blizu najviših razina od 2007. Trumpu i ministru financija Scottu Bessentu to zasigurno nije drago jer na kamate ionako odlazi sve veći dio proračuna.
Sve to novog predsjednika Feda Kevina Warsha stavlja u politički osjetljivu situaciju. Trump ga je izabrao očekujući niže kamate, a sada bi upravo Warsh mogao obrazlagati njihovo povećanje. Ako se većina FOMC-a odluči na takav potez, Warshovo će obrazloženje vjerojatno biti u stilu da se mora spriječiti pretvaranje aktualnog energetskog šoka u trajniju inflaciju. No najzanimljivije će biti vidjeti hoće li Trump mirno prihvatiti takve argumente ili će već prvo podizanje kamatnih stopa i njegova odabranika pretvoriti u metu verbalne paljbe.
_____________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
- Cijene hrane: mogu li ostati mirne? (Velimir Šonje)
- Makroekonomska prognoza 2026-09 (Velimir Šonje)
- ECB digao s 2,25 na 2,50 % jer vjeruje u otpornost gospodarstva europodručja (Velimir Šonje)