Ekonomski lab
Pad zaposlenosti u sektoru turizma i ugostiteljstva za oko 12% u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine podsjetio nas je na staru tezu o kolebljivoj i ranjivoj aktivnosti na kojoj se ne može zasnovati moderan gospodarski rast. U isto vrijeme, ukupna zaposlenost pala je za svega 1,5%. Prevedno u brojke, u… Nastavi čitati "%s"
Iza nas je, kako u Hrvatskoj tako i globalno, jedna od najtežih turističkih godina ikad. Nakon izbijanja pandemije novog koronavirusa početkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su određene epidemiološke mjere, pri čemu je među prvim mjerama bilo ograničavanje međunarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih početaka pandemije bio i ostao jedna… Nastavi čitati "%s"
Već i vrapci na grani znaju kako je turizam najvažnija gospodarska grana[1]u Hrvatskoj. O turizmu se puno piše u medijima i raspravlja u javnosti, strepi se nad svakim mogućim „minusom“, broje se dolasci, noćenja i euri koje ostavljaju strani turisti, a u standardnom ljetnom folkloru prate se gužve na naplatnim kućicama, uživo se javlja s… Nastavi čitati "%s"
S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, "upravljanja" državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime… Nastavi čitati "%s"
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.… Nastavi čitati "%s"
Velika internacionalizacija je proces sve manje važnosti domaćeg i sve veće važnosti inozemnog tržišta za stvaranje hrvatskog BDP-a. Proces se ubrzao ulaskom Hrvatske u EU. Robni izvoz igra najvažniju ulogu u tom procesu. Ovo je prvi u seriji tekstova u kojima Velimir Šonje pokušava sagledati uzroke te ekonomske, političke i socijalne posljedice procesa Velike internacionalizacije… Nastavi čitati "%s"
Percepcija važnosti turizma daleko je veća od njegove stvarne ekonomske važnosti. Ona nije mala, naprotiv, ali je vjerojatno uvećana zbog razloga koji leže izvan usko ekonomske domene. Identificiraju se tri uzroka takvog stanja: široko rasprostiranje učinaka, povezanost s nacionalnim identitetom i lako lobističko organiziranje… Nastavi čitati "%s"
Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika "Šira slika". Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.… Nastavi čitati "%s"
U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.… Nastavi čitati "%s"