Ekonomski lab
Stručne spoznaje o ekonomici hrvatskog turizma znatno su proširene u proteklih nekoliko godina otkada Hrvatska zaklada za znanost podupire istraživačke napore tima istraživača mlađe i srednje generacije koji su na Hrvatskom institutu za turizam okupljeni oko glavnog autora Ivana Kožića. Na Labu smo komentirali zanimljive rezultate njihovih ranijih studija: U lipnju 2020. prikazali smo istraživanje… Nastavi čitati "%s"
Slabljenje pandemije i oporavak konkurencije na Mediteranu neće usporiti rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom zbog razloga koji se često spominje – navodno previsokih cijena – jer jedina prava opasnost je izostanak investicija. Kvalitetniji kapaciteti, kako među vilama tako i među hotelima, imali su izvrsnu popunjenost i još bolje su najave za iduće sezone, tako da je jedino pravo pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno kvalitetnih kapaciteta koji se traže na tržištu. Pomak ka segmentu više dodane vrijednosti ujedno je prilika za zadržavanje i privlačenje kvalificiranih i bolje plaćenih radnika … Nastavi čitati "%s"
Turizam snažno utječe na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, no hrvatski turizam se u pandemiji pokazao otporniji od turizma udaljenijih europskih država. Uz to, drugi sektori poput ICT-a, graditeljstva i industrije očito rastu i bez obzira na turizam. Gruba procjena utjecaja turizma na promjene BDP-a 2020. i 2021. pokazala je da se približno cjelokupan pad BDP-a 2020. može objasniti kontrakcijom turizma, dok se oko polovice oporavka ukupnog BDP-a 2021., koji se očekuje po stopi 9-10% (još se čeka podatak za cijelu 2021.) može objasniti oporavkom turizma. Ova promjena doprinosa najavljuje velike strukturne promjene u hrvatskom turizmu koje će se dogoditi u ovom desetljeću… Nastavi čitati "%s"
Sve je više kvalitetnih istraživanja o ulozi turizma. U ovom tekstu je predstavljen rezultat prema kojem zaposlenost u turizmu u normalnim vremenima (i normalnim krizama koje nisu poput ove izazvane pandemijom) djeluje kao stabilizator cikličke zaposlenosti… Nastavi čitati "%s"
Za hrvatski turizam, druga polovica godine osjetno je važnija od prve polovice: u prvih šest mjeseci godine obično se ostvari tek četvrtina ukupnih turističkih noćenja u godini, dok se u drugih šest mjeseci godine ostvari tri četvrtine ukupnih turističkih noćenja. Ako pak sredina godine ne znači i sredina turističke sezone (godine), postavlja se pitanje koji… Nastavi čitati "%s"
Pad zaposlenosti u sektoru turizma i ugostiteljstva za oko 12% u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine podsjetio nas je na staru tezu o kolebljivoj i ranjivoj aktivnosti na kojoj se ne može zasnovati moderan gospodarski rast. U isto vrijeme, ukupna zaposlenost pala je za svega 1,5%. Prevedno u brojke, u… Nastavi čitati "%s"
Iza nas je, kako u Hrvatskoj tako i globalno, jedna od najtežih turističkih godina ikad. Nakon izbijanja pandemije novog koronavirusa početkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su određene epidemiološke mjere, pri čemu je među prvim mjerama bilo ograničavanje međunarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih početaka pandemije bio i ostao jedna… Nastavi čitati "%s"
Već i vrapci na grani znaju kako je turizam najvažnija gospodarska grana[1]u Hrvatskoj. O turizmu se puno piše u medijima i raspravlja u javnosti, strepi se nad svakim mogućim „minusom“, broje se dolasci, noćenja i euri koje ostavljaju strani turisti, a u standardnom ljetnom folkloru prate se gužve na naplatnim kućicama, uživo se javlja s… Nastavi čitati "%s"
S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, "upravljanja" državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime… Nastavi čitati "%s"
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.… Nastavi čitati "%s"