Kolaps hrvatskoga turizma: sve nam je došlo na naplatu!

Objavljeno

Foto: Ethan Robertson / Unsplash

Ad
Ad

Ne samo da nam je prošle godine propala turistička sezone, već je ove doživjela potpuni kolaps. U medijima su nas lijepo upozoravali prošle godine: sve je počelo izjavom profesora s Ekonomskog fakulteta kako je u dva lipanjska vikenda ušlo četiri puta manje stranih turista u Hrvatsku, a nastavilo se argumentiranim člancima kako zbog visokih cijena (naročito kuglice sladoleda) turisti bježe ili su prestali dolaziti u Hrvatsku. Podsjetimo se nekih od medijskih naslova 2023.:

Da od lošeg može biti i gore, pokazala nam je ovogodišnja turistička sezona. Iznajmljivači, ugostitelji, trgovci – svi se žale na sezonu, izvještavaju novinari. Visoke cijene su dotukle hrvatski turizam:

Propade nam dakle turizam, a da prethodno nismo junački oporezovali obiteljski smještaj. Za tim ostaje najveća žal. Ti profiteri, mali iznajmljivači, izmigoljiše nam ispod pravedničkih ruku jer država je cijelo vrijeme pljačkala sve ostale kako bi porezno stimulirala privatne iznajmljivače (tako zaključuju u poslovnom tjedniku Lider: „Očito, enormnim poreznim poticanjem privatnih iznajmljivača država pljačka sve ostale.“). Da smo porezima „nagazili“ obiteljski smještaj, ili zabranili njihov rast kako su mnogi tražili i traže, cijene smještaja su mogle biti niže i tako bi hrvatski turizam bio konkurentniji. Ovogodišnja sezona ne bi propala zbog previsokih cijena, kao što to je to sada slučaj. Veći porezi i manja ponuda rezultirali bi nižim cijenama za goste i sve bi bilo bolje.

Što zapravo pokazuju podaci?

Tko nije shvatio ironiju u uvodu i naslovu teksta, nije redovni čitatelj Ekonomskog laba te nekritički konzumira sve što mu se servira u medijima. O mitovima o hrvatskome turizmu pisali smo puno puta (vidi npr. ovdje). A da je 2023. bila rekordna godina unatoč silnim medijskim napisima o „propasti“ hrvatskoga turizma, pisali smo u tekstu „Kako nije propala još jedna turistička godina“. Redovni čitatelji već mogu naslutiti u kojem će smjeru ići nastavak i ovoga teksta: anegdotalnim „dokazima“ suprotstavit ćemo stvarne podatke. I to iz više različitih izvora koji „igrom slučaja“ svi pričaju istu priču: nema govora ni o kakvoj propasti aktualne turističke sezone.

Krenimo od podataka iz sustava eVisitor. U prvih 7 mjeseci ove godine došlo je ukupno 3 posto više turista te je ostvareno 1 posto više noćenja nego u prvih 7 mjeseci prošle godine. Ako gledamo samo strane goste, radi se o istim postocima rasta (+3% dolasci, +1% noćenja), dok je kod domaćih došlo do rasta od 5% u dolascima i 0,5% u noćenjima. Potonjim podatkom pada u vodu još jedan uvriježeni mit, onaj da je Hrvatima postalo sasvim nedostupno (preskupo) ljetovanje u Hrvatskoj.

U samom srpnju je pak zabilježeno ukupno 3% manje dolazaka i 0,6% manje noćenja u usporedbi sa srpnjem 2023. Daleko od ikakve „rupe“, a i to nešto manje turista bilo je za očekivati s obzirom na Europsko nogometno prvenstveno u Njemačkoj i Olimpijske igre u Francuskoj koje su privukle nekoliko milijuna posjetitelja. Uostalom, postotna fluktuacija turističkih noćenja po mjesecima u Hrvatskoj nije ništa novo. Na slici 1 vidimo kako smo u ožujku zabilježili veliki rast noćenja i potom pad u travnju jer je Uskrs ove godine bio u ožujku, a prošle u travnju; svibanj je opet donio rast od 20 posto zbog ranijeg blagdana Duhova, a lipanj manji pad, vjerojatno zbog EP-a u Njemačkoj.

Slika 1. Turistička noćenja, postotna fluktuacija po mjesecima, usporedba 2024./2023.

Izvor: HTZ

Zanimljivo je vidjeti i s kojih je tržišta zabilježen pad, a s kojih rast. U prvih 7 mjeseci ove godine zabilježeno je 8% manje noćenja Nijemaca, 1% manje Austrijanaca, 7% manje Čeha, 7% manje Talijana itd. Što je karakteristično za ove zemlje? To da muku muče s postizanjem bilo kakvog realnog gospodarskog rasta u posljednje vrijeme. Praktički se 5 godina nisu makle s mjesta. Slovenaca je pak bilo 3% više u dosadašnjem dijelu godine (noćenja), Poljaka 10% više, Mađara 7% više, Slovaka 3% više, gostiju iz BiH 11% više, Nizozemaca 7% više itd. Što se događa s gospodarstvima ovih zemalja? Kako to da njima nismo skupi kad ih dolazi sve više? Pogledajte sami sliku 2 (rast BDP-a u odnosu na predpandemijsku razinu) te identificirajte gdje se nalazi prva, a gdje druga skupina zemalja na ovoj ljestvici.

Slika 2.

Izvor: Eurostat

Dakle, priče kako su nas Talijani ili bilo koji drugi gosti „prozreli“, kako više ne žele plaćati precijenjenu uslugu i sl., samo su prvoloptaška objašnjenja. Stvarna pozadina je ta da Talijani već 30 godina relativno zaostaju odnosno druge zemlje rastu puno brže, uključujući Hrvatsku, stoga je sasvim normalno da relativni značaj Talijana za hrvatski turizam pada dok primjerice značaj Poljaka raste. Poljaci su nam tako postali četvrto najznačajnije emitivno tržite, što nije nikakvo iznenađenje jer je Poljska najuspješnija tranzicijska zemlja.

Vratimo se na tijek aktualne sezone. Iako je prvih 7 mjeseci ove godine bilo praktički na razini prethodne godine (preciznije, 1% više noćenja), geografska razdioba promjena broja noćenja nije, i to je uz na slici 1 prikazane fluktuacije vjerojatno razlog mnogih anegdotalnih dokaza kako „turista nema, a plaže su poluprazne“. Tako je na Kvarneru zabilježeno 3% manje stranih noćenja (na nekim mikrolokacijama minus je vjerojatno i puno veći), no istovremeno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježeno 8% više noćenja stranih gostiju (Dubrovnik je kaskao s post-pandemijskim oporavkom pa ne čudi njegov veći rast ove godine). Dakle, na razini cijele Hrvatske u dosadašnjem dijelu godine imamo blagi rast dolazaka i noćenja, no to ne znači da je u svim turističkim mjestima došlo do rasta – to se očito teže shvaća, iako smo o tome na Labu pisali i prošle godine.

Hajdemo pogledati i druge podatke osim onih iz sustava eVisitor, da vidimo upućuju li oni možda na propast sezone. Najnoviji podaci iz Hrvatskih autocesta kažu sljedeće: “Promet vozila veći je za 1,5 % dok je iznos naplaćene cestarine veći za 11 % u odnosu na isti vikend prošle godine. Od početka ove godine do sada na dionicama autocesta pod upravljanjem HAC-a ostvaren je promet od 46.848.260 vozila. Povećanje prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosi 10 %”, zaključuju iz HAC-a.“ Prvi vikend u kolovozu pak pokazao je 4,4% veći promet vozila. Dakle, rekordna godina za HAC kako god okrenemo.

Što kaže promet putnika u hrvatskim zračnim lukama? Prošli tjedan objavljeni su podaci za prvih 6 mjeseci ove godine i statistika kaže da je broj operacija zrakoplova bio veći za gotovo 15%, a promet putnika za 21% (predsezona je bila odlična). Nažalost, još nemamo službene podatke za srpanj, ali ništa ne ukazuje na bilo kakav pad, naprotiv. Neslužbeni podaci pokazuju da je, primjerice, od početka godine do 31. srpnja kroz Dubrovačku zračnu luku prošlo više od 1.600.000 putnika, što je povećanje od 22% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pogledajmo još i podatke Jadrolinije. Ni ovdje nam nikakvih naznaka o propasti sezone – broj putnika isti, broj prevezenih vozila 4% veći u dosadašnjem dijelu godine – a dali su objašnjenje i zašto vidimo nešto manje gužve: “Od počeka godine do početka kolovoza promet putnika je na razini rekordne 2023. godine dok promet vozila raste za gotovo 4 posto. Jadrolinija je do danas prevezla oko 6,7 milijuna putnika I 2 milijuna vozila. Novim investicijama u flotu omogućeno je uključivanje brodova većih kapaciteta na ključnim linijama prema otocima Cres, Mali Lošinj, Brač, Hvar i Korčula te su time znatno smanjene gužve. Značajno je unaprijeđen standard usluge za putnike, uveden sustav rezervacija linija i ono najbitnije – smanjenje su gužve i višesatna čekanja u lukama“, objasnili su iz Jadrolinije.

Naposljetku, pogledajmo i financijske pokazatelje što je u konačnici najvažnije. Ili više ne vrijedi ona ranije ponavljana uzrečica kako ne želimo masovni turizam već višu zaradu uz isti ili manji broj gostiju? Kako god, pogledajmo podatke iz sustava fiskalizacije. Kažu da slika govori više od tisuću riječi:

Slika 3. Porast broja i iznosa fiskaliziranih računa u 2024. u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Izvor: Izvještajni sustav fiskalizacije

Kao što vidimo, u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u prvih 7 mjeseci ove godine izdano je 7% više računa, dok je sam iznos fiskaliziranih računa porastao za 14%. U srpnju je porast očekivano bio nešto slabiji nego u predsezoni, dok je u prvih 11 dana kolovoza rast iznosa fiskaliziranih računa ponovno ušao u dvoznamenkasto područje (+12%), uz rast broja izdanih računa za 5%. Dakako, najveći dio ovoga rasta iznosa fiskaliziranih računa dolazi od viših cijena, ali dio očigledno dolazi i od realnoga rasta (onoga povrh stope inflacije u smještaju i ugostiteljstvo). Kako god, potrošnja je sjajna te nema govora ni o kakvom padu prihoda ugostitelja od 20 posto tijekom srpnja.

Ponovimo: sve ovo ne znači da je svima u turizmu bolje, da su svi smještajni kapaciteti zadovoljavajuće popunjeni, da u svim mjestima ima više turista, da svi ugostitelji dobro posluju itd. Daleko od toga. Pružanje usluga smještaja i ugostiteljstva rizični su poslovni poduhvati kao i mnogi drugi. Štoviše, u ovoj je djelatnosti konkurencija na djelu kao u malo kojoj drugoj. No, na razini cijele Hrvatske, koji god da pogledamo izvor (eVisitor, HAC, zračne luke, Jadrolinija, podaci iz sustava fiskalizacije), niti jedan ne upućuje na pad fizičkih, a pogotovo ne financijskih pokazatelja u turizmu. Turistička 2024., sada je već sasvim jasno, bit će više nego dobra godina za hrvatski turizam.