Hrvatski turizam u doba pandemije: osvrt na 2020. i pogled na 2021.
Iza nas je, kako u Hrvatskoj tako i globalno, jedna od najtežih turističkih godina ikad. Nakon izbijanja pandemije novog koronavirusa početkom 2020., […]
Oznaka: turizam
Ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj neće biti katastrofalna kako se očekuje
Već i vrapci na grani znaju kako je turizam najvažnija gospodarska grana[1]u Hrvatskoj. O turizmu se puno piše u medijima i raspravlja […]
Pakao u raju: zašto su propali Brijuni
S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, “upravljanja” državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime
Turizam u Hrvatskoj: usporedba s drugim mediteranskim destinacijama
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.
Velika internacionalizacija (I): uzroci i posljedice otvaranja
Velika internacionalizacija je proces sve manje važnosti domaćeg i sve veće važnosti inozemnog tržišta za stvaranje hrvatskog BDP-a. Proces se ubrzao ulaskom Hrvatske u EU. Robni izvoz igra najvažniju ulogu u tom procesu. Ovo je prvi u seriji tekstova u kojima Velimir Šonje pokušava sagledati uzroke te ekonomske, političke i socijalne posljedice procesa Velike internacionalizacije
Pričaju li mediji previše o turizmu: o granularnosti i identitetskom značaju turizma za hrvatsko društvo
Percepcija važnosti turizma daleko je veća od njegove stvarne ekonomske važnosti. Ona nije mala, naprotiv, ali je vjerojatno uvećana zbog razloga koji leže izvan usko ekonomske domene. Identificiraju se tri uzroka takvog stanja: široko rasprostiranje učinaka, povezanost s nacionalnim identitetom i lako lobističko organiziranje
Hrvatski turistički bum: dolazi li virus nizozemske bolesti
Analizom Milana Deskara Škrbića o opasnosti od nizozemske bolesti otvara se nova Labova rubrika “Šira slika”. Svrha dubljih analiza o gorućim pitanjima ekonomske politike je pokretanje rasprave i nuđenje mogućih rješenja. Deskar Škrbić analizira odnos realnog tečaja, prihoda od turizma i deindustrijalizacije te ne pronalazi simptome nizozemske bolesti. Međutim ne isključuje njezin skori početak ako se turistički bum nastavi. Predlaže dva povezana rješenja: formiranje posebnog fonda i fiskalni suficit.
Hrvatski BDP može rasti 4-5% godišnje, ali neće
U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.