Ususret turističkoj sezoni 2022. (II dio)

Slabljenje pandemije i oporavak konkurencije na Mediteranu neće usporiti rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom zbog razloga koji se često spominje – navodno previsokih cijena – jer jedina prava opasnost je izostanak investicija. Kvalitetniji kapaciteti, kako među vilama tako i među hotelima, imali su izvrsnu popunjenost i još bolje su najave za iduće sezone, tako da je jedino pravo pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno kvalitetnih kapaciteta koji se traže na tržištu. Pomak ka segmentu više dodane vrijednosti ujedno je prilika za zadržavanje i privlačenje kvalificiranih i bolje plaćenih radnika   

Ususret turističkoj 2022. (I dio)

Turizam snažno utječe na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, no hrvatski turizam se u pandemiji pokazao otporniji od turizma udaljenijih europskih država. Uz to, drugi sektori poput ICT-a, graditeljstva i industrije očito rastu i bez obzira na turizam. Gruba procjena utjecaja turizma na promjene BDP-a 2020. i 2021. pokazala je da se približno cjelokupan pad BDP-a 2020. može objasniti kontrakcijom turizma, dok se oko polovice oporavka ukupnog BDP-a 2021., koji se očekuje po stopi 9-10% (još se čeka podatak za cijelu 2021.) može objasniti oporavkom turizma. Ova promjena doprinosa najavljuje velike strukturne promjene u hrvatskom turizmu koje će se dogoditi u ovom desetljeću

Pakao u raju: zašto su propali Brijuni

S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, “upravljanja” državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime

Turizam u Hrvatskoj: usporedba s drugim mediteranskim destinacijama

Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.