U tjednom pregledu Brkljača analizira rezultate turističke sezone i provjerava službene tvrdnje o rastu potrošnje, objašnjava što donosi proširenje obveze isticanja sidrenih cijena na sve proizvode i usluge te se osvrće na povećanje kamatnih stopa ECB-a i sve izgledniji isti potez američkog Feda.
U ovotjednom Brkljačinom pregledu kratki osvrt na moguće probijanje fiskalnog pravila u Hrvatskoj, promjeni na čelu Fed-a i ostavštini Jaya Powella, te zabrinjavajućem rastu prinosa na dugoročne državne obveznice visoko zaduženih zemalja.
Vojna invazija na Ukrajinu, kojom je Vladimir Putin razdrmao temelje domaćeg financijskog sustava, na kratki je rok ublažila nervozu na Wall Streetu, jer FED je, čini se, odustao od agresivnijeg povećanja kamatnih stopa. Ali ne i promijenio kurs, zbog čega se spread na američke državne obveznice ubrzano topi i otvara mogućnost inverzije koja u pravilu signalizira – recesiju
Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.
Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
Denis Alajbeg je izračunao da je nastupilo najdulje bikovsko tržište u modernoj povijesti. Raspravlja o tome ima li uopće smisla očekivati njegov kraj. Podsjeća da postoje investitori koji se time ne opterećuju, ulažu dugoročno, na 20 ili 30 godina, vodeći se saznanjem da su dionice dugoročno superiorne u odnosu na druge klase imovine
Dolar za euro se zadnjih mjeseci kretao uglavnom u rasponu između 1,23 i 1,24. Jednom je probio iznad, jednom ispod tih granica, […]
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija.
Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok.
Kako tumačiti jučerašnji pad burzi u SAD-u? Korekcija ili katastrofa? Prije prvo nego drugo. Ali, svijet ulazi u period promjene – prijelaz iz ere niske inflacije i kamatnih stopa u eru više inflacije i kamatnih stopa
