Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
U inflacijskom monitoru za kolovoz pokazali smo da je doprinos cijena hrane inflaciji potpuno nestao. Ivica Brkljača je u nedjeljnom makroekonomskom pregledu to povezao s podacima portala Nenada Bakića Moje cijene pokazavši da oba izvora pričaju istu priču: inflacija cijena hrane je nestala. Što objašnjava takav razvoj cijena i što očekivati u skoroj budućnosti budući da je FAO-ov indeks svjetskih cijena hrane za kolovoz pokazao značajan mjesečni rast koji je razinu svjetskih cijena hrane doveo na 2,5% višu razinu u odnosu na kolovoz 2025?
Prva slika prikazuje usporedbu sezonski prilagođenih mjesečnih promjena cijena hrane u Hrvatskoj i europodručju. Suprotno općem uvjerenju, najveća razlika u porastu cijena hrane između Hrvatske i europodručja ostvarena je prije nego što je uopće bilo poznato da će Hrvatska uvesti euro – od početka 2021. do sredine 2022. Nakon toga, cijene hrane kretale su se više-manje usklađeno do pojave dva nova manja vala divergencije odnosno viška hrvatske inflacije cijena hrane. Prvi val novijega datuma bio je u drugoj polovici 2024., drugi sredinom 2025. U oba vala dolazilo je do ubrzanja rasta cijena hrane i u europodručju, samo su valovi u Hrvatskoj bili viši. To upućuje na zajedničke pokretače, uz hrvatske pojačivače. Od tada, to jest od kraja 2025., cijene su se kretale slično (rast cijena hrane postupno nestaje u oba slučaja), iako je jenjavanje rasta cijena u europodručju bilo glatko, a u Hrvatskoj kolebljivo. Tako na kraju 2025. vidimo pad cijena hrane u Hrvatskoj (u europodručju rast), zatim početkom 2026. Hrvatska nadoknađuje, ali kratko i oba tromjesečna pomična prosjeka promjena cijena završavaju blago ispod nule.
Napomena: obrada slika Claude AI
Ispod slike za Hrvatsku i europodručje vidimo vertikalno preklapajuću sliku isto konstruiranog podatka iz FAO-ovog indeksa cijena hrane. Na toj slici lijepo vidimo da su valovi 2024. (jači) i 2025. (slabiji) registrirani i na svjetskom tržištu, no nisu bili ni približno jaki kao valovi 2020.-2022. Iako je povećanje cijena sirove nafte i derivata nakon početka novog rata u Perzijskom zaljevu bilo gotovo jednako snažno kao u početku ruske agresije na Ukrajinu, svjetske cijene hrane neusporedivo su mirnije ove godine, iako ne i posve mirne, te se nakon povećanja u kolovozu nalaze na 2,5% višoj razini u odnosu na kolovoz prošle godine.
FAO u analitičkom komentaru uopće ne ističe utjecaj cijena energenata na cijene hrane. Spominje se El Niño, utjecaj dugog, toplog i suhog ljeta u Europi, te eskalacija sukoba u Ukrajini koji se prelio na usporen izvoz žitarica preko Crnog mora. Na slici po komponentama vidimo da su najveći doprinos rastu indeksa ovoga ljeta dale žitarice i šećer. Ulja su već dulje vrijeme u porastu (trend prema gore stabilan je već dvije i po godine i nema veze s energentima i geopolitičkim šokovima), a svjetske cijene mesa su stabilne.
Određeni (mali) pritisak na cijene hrane može se pojaviti s vremenskom odgodom – što zbog uporno visokih cijena energenata, što zbog rasta cijena na svjetskom tržištu. No taj rast je ukupno blag i vrlo različit; koncentriran je samo kod nekih prehrambenih artikala. A najvažnije je to što su raniji pojačivači hrvatskih cjenovnih valova znatno oslabili. To se prije svega odnosi na rast ukupne domaće, a napose osobne potrošnje koja je u drugom tromjesečju ove u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine rasla za svega 0,5% realno. U srpnju, kolovozu i početkom rujna potrošnja je malo ojačala, ali to nije dovoljno da bi se raniji valovi ponovili. Razina cijena hrane je relativno visoka, općenito povećana ovogodišnja inflacija potrošače čini opreznijima i sklonijima štednji, pa neugodnih cjenovnih iznenađenja razmjera koji bi bili nalik velikom valu 2020.-2022. i manjim valovima 2024. i 2025. koje smo vidjeli na prvoj slici – neće biti. Osim ako netko opet ne skuha neku veliku geopolitičku mućkalicu koja će poremetiti sve.
