Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
U prethodnom sažetku naših makroekonomskih prognoza iz travnja, sve službene prognoze rasta za 2026. i 2027. (blizu 3%) ocijenili smo kao pretjerano optimistične. Naveli smo dva razloga:
- Šok cijena energenata nakon novog rata u Perzijskom zaljevu bio je još svjež, a većina prognoza tada ga još nije bila uključila u procjene.
- Osjetno usporavanje rasta broja zaposlenih, koje je u Hrvatskoj započelo još u drugoj polovici 2025., najavljivalo je izraženije usporavanje od službenih prognoza i prije uključivanja učinaka energetskog šoka (1).
U međuvremenu, imamo dvije nove (bitne) informacije:
- BDP je u prvoj polovici 2026. toliko usporio da revizija starih prognoza više nije upitna, samo je pitanje koliko:
Iza brojke o godišnjem rastu od 1,7% u 2026-Q2 ne stoje više bazni efekti prošle godine, nego trenutačno slabašan momentum rasta:
Najviše usporavaju osobna potrošnja koja je u drugom tromjesečju bila svega 0,5% veća nego u drugom tromjesečju 2025., i bruto investicije u fiksni kapital. Nakon što su investicije dugo gurale snažan rast, u ovoj godini počelo je usporavanje investicijske aktivnosti koja je završila na istoj stopi kao BDP: svega 1,7% iznad drugog tromjesečja 2025.
Stoga je zanimljivo pogledati proizvodnu stranu obračuna BDP-a: vidi se da trenutačno jedino ICT sektor raste po ozbiljnoj stopi. Pogledajte stope rasta građevinarstva 2025., a pogledajte 2026.-tu. Uočite i da značajan dio usporavanja možemo pripisati industrijskom sektoru:
Treći kvartal će malo popraviti sliku: solidna turistička sezona, oporavak realnog prometa u trgovini na malo, solidni podaci o fiskalizaciji, isplata zaostatka usklađivanja mirovina – sve bi to moglo značiti bolji treći od prva dva kvartala, no u četvrtom će djelovati efekt visoke baze s kraja prošle godine i postupni ulazak u razdoblje u kojem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti više nema. Hrvatska ostaje samo na pogonu standardnih EU fondova, osobne potrošnje, privatnih investicija i robnog izvoza koji nam još uvijek nije jača strana.
Ipak, industrija će popraviti krvnu sliku u drugoj polovici godine. Lipanj i srpanj zabilježili su velik rast indeksa fizičkog obujma industrijske aktivnosti (zadnje za srpanj: 7,2% u odnosu na srpanj 2025.!). Međutim, naša analiza otkriva neobičan statistički artefakt: da nije industrije električne opreme, cijeli bi industrijski sektor stagnirao ili čak bilježio blagi pad i u srpnju.
Kako je moguće da samo jedna grana vuče cijeli industrijski sektor prema gore? Prvo što pada na pamet je Končar. Iako je proradila nova Končar-Siemensova tvornica transformatorskih kotlova u Sesvetama, ona ne spada u električnu opremu nego u metalsku industriju. Usto, Končar je toliko velik da ne može udvostručiti realnu dodanu vrijednost u godini dana (a indeks pokazuje upravo toliko povećanje – neobično!). Jedino stvarno veliko što može (eventualno) objasniti brojku je nova industrija vrlo visoke dodane vrijednosti – pogon Rimac Technologies u Kerestincu počeo je štancati tisuće baterija za BMW upravo od lipnja. Intrigantno: spašavaju li samo Končar i Mate Rimac (statistički) hrvatsku industriju gurajući proizvodnju elektronske opreme na gotovo 10% udjela u ukupnoj hrvatskoj industriji? Može li to dodati koju desetinku postotnog boda BDP-u u drugoj polovici 2026.? U širem poretku stvari, ovo možda i nije toliko važno. No kao studije slučaja – ako su razlog – jako su važni. Jer pokazuju da i u Hrvatskoj može nastati ono o čemu trubimo godinama: inovativne industrije visoke dodane vrijednosti.
- Inflacija je žilava: iako je prvi enregetski šok iz ožujka i travnja prošao, te se inflacija pomalo hladila do srpnja, kolovoz i rujan najavljuju produljeno razdoblje djelovanja troškovnog energetskog šoka u najgore doba godine – pred zimu:
Nade u brzo rješene sukoba u Perzijskom zaljevu izjalovile su se. Globalne cijene energenata opet prijete. Dok završavamo ove prognoze, nafta Brent ponovo testira granicu od 100 dolara za barel. Cijene energenata dosad su se već prelile na cijene intermedijarnih inputa. Dobra je vijest da prelijevanja na druge cijene potrošača i proizvođača netrajnih proizvoda za široku potrošnju još nema, a cijene hrane nestale su iz godišnje inflacije. Međutim, rizici puzajuće inflacije koja grize realnu kupovnu moć i realni BDP povećani su i uklapaju se u opću sliku ekonomskog usporavanja u Hrvatskoj.
Što i kako planirati u takvim okolnostima? Ovisno o tome je li vam u fokusu domaće tržište ili izvoz, scenariji su različiti. Ovo što dajemo kao okvir u nastavku razumno je konzervativna projekcija za poslovne svrhe. Blago je nagnuta prema dolje kako bi pokazala tri ključne stvari:
- Jako je velika razlika između stopa rasta 2023.-2025. i 2026.-2028. Razlika ima veliku signalnu važnost jer govori o dva bitno različta režima gospodarskog rasta. U prvome su fiskalna ekspanzija i NPOO podigli stopu rasta iznad dugoročnog potencijala; u drugom razdoblju se zbog iscrpljenih mogućnosti fiskalne ekspanzije vraćamo prema dugoročnom potencijalu koji je u Hrvatskoj sapet kronično sporim rastom produktivnosti rada.
- Europski rast ipak blago ubrzava, a u izvoznom sektoru neka poduzeća već godinama rade na podizanju produktivnosti. Stoga, nakon stagnacije realnog izvoza (roba i usluga) 2023.-2025., u ovoj i u sljedeće dvije godine slijedi postupno ubrzanje na izvoznoj strani. Naravno, takav je scenarij jako podložan globalnim rizicima i energetskoj neizvjesnosti, s čime treba računati u razradi poslovnih scenarija (treba imati rezervni plan kojem se možete brzo prilagoditi, pa tako i ova prognoza ima neobjavljenu rezervnu varijantu za slučaj stagnacije u EU).
- Gotovo je s modelom rasta tipa “trpaj više radnika u postojeće proizvodnje uz sličnu tehnologiju i organizaciju”. Rast u sve većoj mjeri počinje zavisiti o sprezi izvoza i rasta produktivnosti. Rast broja zaposlenih po Anketi o radnoj snazi bit će minimalan, a po administrativnim podacima (JOPPD) moguća je i stagnacija ili blagi pad. Ukratko, tko je jamio, jamio je.
Mogućnosti šire suradnje. Klijentima s kojima ostvarujemo trajnu projektnu suradnju na sastancima pružamo detaljan uvid u prognoze našeg makroekonomskog modela i ekonomske preglede za veći broj država i tržišta od posebnog poslovnog interesa klijenata. Moguće je pojedinačno ugovaranje dostave detaljnih prognoza uz online konzultacije po godišnjoj cijeni od minimalno 2 500 eura.
Pravne napomene. Svi stavovi i procjene koji su izneseni u ovom dokumentu temelje se na ograničenom skupu informacija i predstavljaju preliminarne ekspertne procjene u uvjetima rizika i neizvjesnosti. Čitatelju se preporuča konzultiranje drugih statističkih i stručnih izvora, a za posljedice odluka donesenih za vrijeme i nakon čitanja ovih procjena Arhivanalitika ne snosi nikakvu odgovornost te za nas iz takvog odnosa ne mogu proizaći nikakve obveze. Čitatelj treba imati na umu da se Arhivanalitika d.o.o. bavi procjenama makroekonomskih kretanja i odnosa, dok se razvoj situacije na pojedinim tržištima i tržištima pojedinih financijskih instrumenata nalazi pod utjecajem pojava koje se nalaze izvan makroekonomskih razmatranja. Arhivanalitika može često mijenjati procjene, iz čega za nju ne mogu proizaći nikakve obveze, niti se takve promjene procjena mogu smatrati nedostatkom kompetencije. Radi se o uobičajenim prilagodbama scenarija promjenama pretpostavki, što je standardni postupak stručne revizije prognoza u institucijama koje se bave makroekonomskim analizama i prognozama.
