Nogometna industrija u nezadrživoj ekspanziji

UEFA je objavila najnoviji izvještaj o financijama europskih nogometnih klubova. Tomislav Globan je u njemu pronašao mnoštvo zanimljivih podataka koji svjedoče o tome da je nogometna industrija trenutno jedna od najpropulzivnijih i najbrže rastućih industrija u Europi, dok se hrvatski klubovi uspoređuju s onima iz Srbije i s Gibraltara. Hrvatska je europski prvak po važnosti prihoda od transfera igrača u odnosu na redovite prihode… Nastavi čitati "%s"

Arsène Wenger je bio u pravu: engleski klubovi moraju za igrače plaćati više

Imamo ekskluzivu, prvi put u Hrvatskoj i prije objavljivanja drugdje, preliminarni rezultati jednog ozbiljnog istraživanja iz ekonomike sporta: Tomislav Globan i Craig Depken su na uzorku od nekoliko tisuća transfera nogometaša u ligama petice dokazali da engleski klubovi moraju plaćati veliku premiju za igrače. To se objašnjava TV pravima za američko tržište. I, tko je zapravo bio Arsene Wenger, the moneyballer?… Nastavi čitati "%s"

Koliko brzo Hrvatska zapravo raste?

Objavljeno

Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije - razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever … Nastavi čitati "%s"

Plivaju li nacionalna gospodarstva sinkronizirano unutar EU

Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica eurozone jedna je od ključnih pretpostavki teorije optimalnog valutnog područja. Riječ je o nužnom uvjetu kako bi odricanje od monetarnog suvereniteta nosilo što manje troškova za domaće gospodarstvo. Kada kažemo da su poslovni ciklusi dvaju ili više zemalja usklađeni, to znači da se istovremeno kreću kroz iste faze ciklusa ekonomske… Nastavi čitati "%s"

Kronologija jednog zaostajanja

Nakon što je Eurostat krajem ljeta objavio najnovije podatke o BDP-u za sve zemlje članice Europske unije, jedna neugodna stvarnost dobila je i službenu potvrdu. Hrvatska je ostala jedina zemlja tzv. Nove Europe koja još uvijek nije dosegla razinu BDP-a zabilježenu u zadnjem kvartalu prije izbijanja globalne krize (2008:Q2). U drugom kvartalu 2017. to su… Nastavi čitati "%s"

O “pogrešnom” tečaju i zašto nam izvoz raste

Raširilo se pogrešno mišljenje da je rast turizma uzrokovao prijelaz deficita tekućeg računa platne bilance u suficit. Najvažniji doprinos došao je od rasta robnog izvoza, čemu su ključan doprinos dali ulazak u EU, oporavak gospodarstva Unije i pad realnog tečaja kune. Od početka krize realni tečaj je deprecirao mnogo više od nominalnog, što ukazuje na mogućnost prilagodbe vanjskih uvjeta konkurentnosti bez promjena nominalnog tečaja koje izazivaju prevelike troškove.… Nastavi čitati "%s"

Od euforije do depresije i natrag – ima li geografski položaj utjecaj na ekonomski temperament?

Ekonomsko raspoloženje i njegove oscilacije mogu utjecati na makroekonomske trendove. Tomislav Globan pokazuje razlike između sjevera i juga Europe u pogledu sklonosti oscilacijama ekonomskog raspoloženja. Sukladno geografskom položaju, hrvatski ekonomski temperament smješta se između sjevera i juga, ali ipak bliže jugu. Najnovije oscilacije zbog Agrokora treba gledati u toj perspektivi. Globan pokazuje i da prošlost - socijalizam, tranzicija - čini razliku. … Nastavi čitati "%s"