Dok se govori o virusu koji je došao iz Kine i o laboratoriju u Wuhanu, svi pokušavaju naslutiti kako će se u budućnosti razvijati geopolitički i trgovački odnosi. Jer, očito je da će covid-19 utjecati na njih. Da biste o tome mogli informirano promišljati, jedan od vodećih hrvatskih eksperata za Kinu, Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu objašnjava što je to politički kapitalizam kao esencija kineskog modela
U hrvatskom javnom prostoru zabrana rada nedjeljom pitanje je koje svakih nekoliko godina ispliva na površinu te snažno pokazuje svoj polarizirajući karakter. […]
Kotarski smatra da se izborni događaji ovih dana smještaju između korisnog mita o ireverzibilnosti integracije i nedostatka demokratskih uporišta za realizaciju projekta eurofederacije. U takvim uvjetima, kolebanja glasačkog tijela jedina su konstanta, prema onoj da jedino mijena stalna jest. Autor pruža dubinski uvid u tektoniku političkih odnosa u EU
U današnje doba masovnih migracija multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom. Naravno, kritike na račun multikulturalizma ne znače ujedno averziju spram koncepta multirasnog ili multietničkog društva na duge staze, već primarno averziju spram nastanka paralelnih društava koje ne povezuje osjećaj građanskog patriotizma i zajedničkog pripadanja.
U doba socijalne i političke polarizacije potrebno je više nego ikada definirati okvir za etički i održiv pristup fenomenu migracija u 21. stoljeću. U protivnom, zapadnim liberalnim društvima prijeti pomak klatna povijesti unatrag, prema razdoblju de-globalizacije koja ne riskira samo gubitak koristi ostvarenih rastućom globalnom ekonomskom integracijom, već i povratak ere međunarodnih odnosa impregniranih konfliktima različitog intenziteta.
Nakon izbijanja globalne financijske krize prije punih deset godina pa sve do danas ispisane su brojne osmrtnice posvećene Sjedinjenim Američkim Državama kao hegemonu na zalasku. Nakon izbora Donalda Trumpa za 45. američkog predsjednika spomenuta teza dodatno je zaoštrena. No, što ukoliko dotična percepcija ne korespondira s činjeničnim stanjem? Što ukoliko je američki primat u svijetu i dalje bez premca, unatoč usponu novih sila poput Kine ili sve jačeg revizionizma Rusije kao stare sile u silaznoj putanji?
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita – to su pogreške koje su se mogle izbjeći.
Povodom pete godine članstva u EU Kristijan Kotarski uz pomoć rezultata Kohezijskog monitora pokazuje da mogućnosti za stvaranje koristi od članstva ponajviše vlastitom krivnjom nisu iskorištene. Međutim, percepcije o EU u Hrvatskoj su i dalje pozitivne, što otvara mogućnost za stvaranje koristi kroz ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura
U drugom nastavku rasprave o stranačkoj zarobljenosti hrvatske države Kotarski nudi niz iznenađujućih pokazatelja o tome kako stranačka uzurpacija državnih institucija uzrokuje relativno nazadovanje: od pokazatelja o negativnoj vezi između državnih izdataka za administraciju i kvalitete institucija, do pokazatelja da je sve manji udjel u biračkom tijelu neophodan za pobjedu na izborima, što povećava opasnost kanaliziranja javnih izdataka prema užim interesnim skupinama povezanima s izbornim pobjednicima.
Državne institucije mogu biti “zarobljene” od strane korporativnih ili stranačkih elita. Ekonomske politike su uvjetovane i tom činjenicom. Kotarski pokazuje da je stranačko zarobljavanje u Hrvatskoj snažnije prisutno od korporativnog i najavljuje nastavak u kojem će pokazati mehanizme kako brisanje razlika između stranačkih elita i državnih institucija dovodi do loših politika
