Kategorija: Konkurentnost

U 2017. je bilo više većih poduzeća s prihodom iznad 100 milijuna kuna koja su bila solidno profitabilna i rasla brže od 5% u usporedbi s godinom ranije. Međutim, broj brzorastućih velikih kompanija u samome vrhu se smanjio: pao je broj velikih i profitabilnih poduzeća s rastom iznad 50% na godinu. Kako objasniti to?

Preliminarni izračun HUP skora za 2018. potvrdio je blagi napredak koji je registriran još prošle godine. Pomak je toliko mali da se postavlja pitanje ima li smisla hvaliti trkača kojeg svi pretječu za cijeli krug samo zato što ne trči u suprotnom smjeru?

Dubinski uvid u rangiranje poslovne klime Doing Business objašnjava uzroke relativnog zaostajanja, ali i daje putokaz kako bi se vrlo brzo i uz jasan odabir prioriteta reformi Hrvatska mogla naći među top 30, pa čak i među top 20 zemalja na svijetu prema kriterijima lakoće poslovanja

Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. jer su početne neravnoteže znatno manje.

Pokazuje to Svjetsko izvješće o konkurentnosti 2018. Svjetskog gospodarskog foruma.Hrvatska bi srednjoročno trebala ući u TOP 50 da se može smatrati konkurentnom zemljom. U tom smislu rezultat potvrđuje zaostajanje Hrvatske u reformama i objašnjava zašto relativno nazadujemo u odnosu na ostatak Nove Europe. Gleda se niz indikatora iz područja kvalitete javnog i privatnog menadžmenta te kvaliteta društvenih institucija i odnosa u cjelini. Amerikaje ponovno najkonkurentnija nacija svijeta.

Ususret skoroj objavi novog rangiranja na globalnoj ljestvici Doing Business: što bi moglo utjecati na novi ranking, zašto presporo napredujemo iako pomalo napredujemo u dugom roku, što bi se još moglo napraviti da Hrvatska raste na listi 2020. i 2021. i zašto veliki problem leži u Bandićevoj administraciji

Kako se dugoročno kreće robni izvoz u realnom iskazu i koja je u tome uloga tržišta EU? EU je ključna za hrvatski izvoz, što se najbolje vidi u ovogodišnjim kretanjima: robni izvoz u EU u kunama u prvih sedam mjeseci povećan gotovo 10%