Što govore srednjostrujaške procjene rasta za 2019. u mjesecu najvećih intervencija HNB-a na deviznom tržištu i sve češćih najava kraja dugog razdoblja rasta? Nalazi li se europsko gospodarstvo blizu obratnice ili će rast potrajati još neko vrijeme?
Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi.
Počinje doba Božićnih domjenaka. Tada se iz nepoznatoga razloga pojavi ona potreba za podvlačenjem crte i podizanjem pogleda ne bi li se vidjelo dalje u budućnost. Pa se vidi da je kristalna kugla zapravo kvrgava. Prognozirati je teško, osobito kad je budućnost u pitanju (Yogi Berra). Ipak, razaznaju se ključni događaji, faktori koji bi mogli remetiti pravila igre. Vide se i glatke promjene čija se tektonika već osjeća, i utječe na promjene u mjesecima koji slijede
U 2017. je bilo više većih poduzeća s prihodom iznad 100 milijuna kuna koja su bila solidno profitabilna i rasla brže od 5% u usporedbi s godinom ranije. Međutim, broj brzorastućih velikih kompanija u samome vrhu se smanjio: pao je broj velikih i profitabilnih poduzeća s rastom iznad 50% na godinu. Kako objasniti to?
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do […]
Preliminarni izračun HUP skora za 2018. potvrdio je blagi napredak koji je registriran još prošle godine. Pomak je toliko mali da se postavlja pitanje ima li smisla hvaliti trkača kojeg svi pretječu za cijeli krug samo zato što ne trči u suprotnom smjeru?
Kada se gleda sam vrh korporativne piramide, promjene odnosa najvećih kompanija nisu toliko izražene kao promjene među malim i srednjim poduzećima. Međutim, i među velikima – a kompanija s prihodom većim od 100 milijuna kuna ima 880 – sposobnost izvoza se pokazala ključnim generatorom rasta. Prošle godine smo identificirali 231 poduzeće s prihodom većim od 100 milijuna kuna koje je zabilježilo rast prihoda na stranim tržištima veći od 5%. Ove godine, prema rastu 2017. u odnosu na 2016., taj broj je narastao na 380.
Imamo ekskluzivu, prvi put u Hrvatskoj i prije objavljivanja drugdje, preliminarni rezultati jednog ozbiljnog istraživanja iz ekonomike sporta: Tomislav Globan i Craig Depken su na uzorku od nekoliko tisuća transfera nogometaša u ligama petice dokazali da engleski klubovi moraju plaćati veliku premiju za igrače. To se objašnjava TV pravima za američko tržište. I, tko je zapravo bio Arsene Wenger, the moneyballer?
Dubinski uvid u rangiranje poslovne klime Doing Business objašnjava uzroke relativnog zaostajanja, ali i daje putokaz kako bi se vrlo brzo i uz jasan odabir prioriteta reformi Hrvatska mogla naći među top 30, pa čak i među top 20 zemalja na svijetu prema kriterijima lakoće poslovanja
Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. jer su početne neravnoteže znatno manje.
