Pišući početkom travnja dijagnostiku hrvatskog zaostajanja u pogledu visokog obrazovanja, autorica Ekonomskog laba Amina Ahec Šonje predstavila je usporedbu s drugim članicama EU […]
Državni zavod za statistiku objavio je ovaj tjedan prosječne plaće za veljaču – plaće isplaćene u ožujku za rad u veljači. Prilikom […]
U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.
Koje su pouke preliminarne nagodbe nakon godinu dana izvanredne uprave? Hoće li ovakav ishod ojačati ili oslabiti ekonomski nacionalizam u njegovoj negativnoj interpretaciji kao krinke za rente?
Nekada pompozno najavljivano kao spasonosno rješenje za zapošljavanje mladih, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) postupno pada, što je posljedica bitno promijenjenih odnosa na tržištu rada. Brkljača zaključuje da je to ipak bila mjera za krizna vremena
Percepcija važnosti turizma daleko je veća od njegove stvarne ekonomske važnosti. Ona nije mala, naprotiv, ali je vjerojatno uvećana zbog razloga koji leže izvan usko ekonomske domene. Identificiraju se tri uzroka takvog stanja: široko rasprostiranje učinaka, povezanost s nacionalnim identitetom i lako lobističko organiziranje
Nakon što je pokazala razmjene neefikasnosti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, Ahec Šonje u do sada najopsežnijoj analizi komparativno raščlanjuje ishode hrvatskog visokoškolskog sustava i pokazuje razmjere njegova zaostajanja u pogledu rezultata i efikasnosti. Pri tome Zagreb u zadnje vrijeme nazaduje, dok Split napreduje
Nakon što je u prvom dijelu pokazala neefikasnost osnovnoškolskog sustava, Amina Ahec Šonje u drugom dijelu analizira srednjoškolsko obrazovanje. Rezultati PISA testova hrvatskih srednjoškolaca nisu razmjerni u odnosu na proračunska ulaganja
Hrvatski obrazovni sustav je ispolitiziran i zastario, a povrh svega neefikasan. Mnogi misle da je takav stav plod impresija. Amina Ahec Šonje pokazuje da nije tako: mjerenja pokazuju da je sustav primarnog obrazovanja neefikasan. U sljedećim nastavcima ove serije tekstova prikazat će se rezultati analize za sustav sekundarnog i tercijarnog obrazovanja.
