Teorijske i empirijske podloge za razmišljanje o poreznoj reformi: porezi na potrošnju unose mnogo manje distorzije u gospodarstvo od izravnih poreza kao što su porezi na dohodak i doprinosi. Negativnu vezu između oporezivanja i gospodarskoga rasta mnogo je teže ustanoviti kod poreza na potrošnju nego kod izravnih poreznih tereta kao što su oni na rad.
U priči oko predstojećih izmjena poreza imamo posla s premijerom koji želi ispuniti predizborno obećanje o smanjenju PDV-a. Otkud odjednom, nakon 28 […]
Što pokazuju upravo objavljeni podaci o realnom BDP-u po stanovniku? Grčka se doslovce raspala, Cipar malo manje, Italija ima ozbiljne probleme, Hrvatska stoji u mjestu, većina drugih bivših socijalističkih zemalja jako (relativno) napreduje, a Irska, Njemačka i Austrija, ne slučajno destinacije naše emigracije, vuku naprijed
Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije – razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever
Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava. Velika, a naročito velika državna poduzeća, vuku korporativni sektor prema dolje kao uteg, i to već godinama. Teško je reći do kada će se ova situacija, koja se ponavlja iz godine u godinu, morati ponavljati prije nego što vlada shvati da svojom politikom u sektoru poduzeća oštećuje gospodarski i društveni razvoj zemlje
Uvoz ne samo da nije problem, nego je relativno manji nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Uvoz puno više potiču investicije i izvoz nego osobna potrošnja.
Novi podaci o gospodarskoj aktivnosti daju pomalo konfuznu sliku o kratkoročnim trendovima: industrijska proizvodnja naizgled ozbiljno pada, dok BDP naizgled ozbiljno raste. […]
Ivica Brkljača prikazuje progresivnost sustava poreza na dohodak kroz izračun iznosa koji poslodavac mora platiti državi ako radniku želi povećati neto plaću za 100 kuna. Dodatne uplate u proračune vlasti dramatično rastu s porastom plaća koje se želi povećati za 100 kuna.
Jedna od najuglednijih švicarskih i europskih poslovnih škola IMD iz Lausanne u čijem okviru radi i Institut za razvoj poslovnog upravljanja, svake […]
Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama
