Što pokazuje izvještaj o javnoj nabavi za prošlu godinu, kako objasniti veliki rast troškova javne nabave 2016. i 2017. i kako tumačiti izostanak sustavnog interesa za transparentnost i svrhe jednostavnih postupaka koji brzo rastu i kroz koje se provlači oko 3,2% hrvatskog BDP-a; piše Tatjana Korceba-Huuić
Plaće rastu iznad 5% nominalno i oko 3% realno uz velike razlike među granama i djelatnostima što znači da se na tržištima u uvjetima rasta događaju velike promjene
EU će rasti minimalno po stopi od 2%, pri čemu će najbrže (iznad 4%) rasti Slovenija, Latvija i Slovačka. Izvore ubrzanja rasta OECD vidi u istim mehanizmima kao i Europska komisija odnosno EU: jačanje unutarnjeg tržišta, konkurencije, digitalne transformacije i inovacija
Vratiti se u stvarnost znači razlikovati kratkoročne ekonomske promjene i fundamente. Popijeno pivo i promet u trgovinama nemaju mnogo veze s fundamentima. Zbog toga događaji zadnjih dana neće utjecati na očekivanja profesionalaca o razvoju u sljedećih godinu i pol
Opsjednuti nacionalnim ekonomskim politikama propuštamo uvidjeti pozitivne i negativne razvojne razlike u prostoru. Sjever Hrvatske ima trajnije poduzetničke poduhvate od ostatka države i bolje institucije koje olakšavaju poslovanje. Može li se shvaćanjem i preslikavanjem iskustava gradova i regija poboljšati razvoj cijele zemlje?
Pri tumačenju nedavno objavljenih podataka o BDP-u za prvo tromjesečje treba biti veoma oprezan. Brkljača pokazuje da između preliminarnih i revidiranih podataka o BDP-u postoji sistematsko odstupanje u korist revidiranih – preliminarni sistematski podcjenjuju rast. Problem je osobito izražen kod sezonski prilagođenih podataka zbog turizma. Autor poručuje da bi DZS trebao unaprijediti svoje modele.
Teorijske i empirijske podloge za razmišljanje o poreznoj reformi: porezi na potrošnju unose mnogo manje distorzije u gospodarstvo od izravnih poreza kao što su porezi na dohodak i doprinosi. Negativnu vezu između oporezivanja i gospodarskoga rasta mnogo je teže ustanoviti kod poreza na potrošnju nego kod izravnih poreznih tereta kao što su oni na rad.
U priči oko predstojećih izmjena poreza imamo posla s premijerom koji želi ispuniti predizborno obećanje o smanjenju PDV-a. Otkud odjednom, nakon 28 […]
Što pokazuju upravo objavljeni podaci o realnom BDP-u po stanovniku? Grčka se doslovce raspala, Cipar malo manje, Italija ima ozbiljne probleme, Hrvatska stoji u mjestu, većina drugih bivših socijalističkih zemalja jako (relativno) napreduje, a Irska, Njemačka i Austrija, ne slučajno destinacije naše emigracije, vuku naprijed
Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije – razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever
