Ekonomski lab
U drugom nastavku Šonje nastavlja razvijati tezu o tome da su psihološki faktori jednako važna ili važnija objašnjenja političkih odluka od ideja i interesa koristeći u ovom tekstu primjer odnosa prema "privlačenju" sredstava iz EU fondova… Nastavi čitati "%s"
Nedavni veto Emmanuela Macrona na otvaranje pregovora za Sjevernu Makedoniju ocijenjen je riskantnim i izazvao je osudu jer se time otvara prostor za ulazak drugih igrača u regiju. Francuski predsjednik smatra da je došao trenutak za velike reforme Europske unije, kojih je revizija proširenja tek jedan dio. Ines Sabalić analizira što stoji iza ideja francuskog predsjednika… Nastavi čitati "%s"
Vuk Vuković u trećem i posljednjem iz serije članaka prikazuje rezultate i zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda. U ovom tekstu donosi konačnu ocjenu o političkoj uvezanosti top menadžera i kakve posljedice takva uvezanost ima na distribuciju dohodaka.… Nastavi čitati "%s"
Redovni dio ciklusa europskog semestra je predlaganje preporuka za pojedine zemlje članice od strane Europske komisije (EK). EK ne donosi preporuke nego ih predlaže Vijeću koje će ih na sastanku kasnije ovog mjeseca vjerojatno prihvatiti (takav je najčešće slučaj). Show je ovoga puta ukrala Italija, čija je fiskalno neodgovorna vlada ušla u ciklus pojačanog fiskalnog… Nastavi čitati "%s"
Vuk Vuković u drugom iz serije članaka prikazuje rezultate i zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda. U ovom tekstu predstavlja rezultate prva dva rada iz disertacije u kojima pokazuje koristi koje političari i firme ostvaruju od međusobne uvezanosti koja ima jače učinke u vremenima krize… Nastavi čitati "%s"
Šimović i Deskar-Škrbić u drugom nastavku serije o ekonomici javnog sektora definiraju uži i širi obuhvat te veličinu države. Tekst uvodi u glavne pojmove i čitatelju predočava od čega se sve sastoji apstraktan pojam "država" te koliko tu novca i u kojim smjerovima kola… Nastavi čitati "%s"
Nevjerojatno je kako smo previdjeli sličnost između Macronove kombinacije i korekcije politika koju je odigrao govorom u ponedjeljak i hrvatske politike. Razlika je samo u tome što naši političari znaju obilato kompenzirati potencijalne nezadovoljnike bez obzira na cijenu, čime preveniraju pobune, dok je poletnom Macronu trebalo neko vrijeme da shvati formulu kako se to radi… Nastavi čitati "%s"
Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus - mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi.… Nastavi čitati "%s"
Počinje doba Božićnih domjenaka. Tada se iz nepoznatoga razloga pojavi ona potreba za podvlačenjem crte i podizanjem pogleda ne bi li se vidjelo dalje u budućnost. Pa se vidi da je kristalna kugla zapravo kvrgava. Prognozirati je teško, osobito kad je budućnost u pitanju (Yogi Berra). Ipak, razaznaju se ključni događaji, faktori koji bi mogli remetiti pravila igre. Vide se i glatke promjene čija se tektonika već osjeća, i utječe na promjene u mjesecima koji slijede… Nastavi čitati "%s"
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosjekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka. Obje su države upale u rupu nakon 2008. Slovenska je bila nešto dublja. Unatoč tome, radi se… Nastavi čitati "%s"