Business Ready: upozorenje da Hrvatska zaostaje u reformi poslovnog okružja?

Objavljeno

Tri godine nakon obustave objavljivanja sustava pokazatelja Doing Business Svjetske banke i nakon nekoliko odgoda objave novog sustava pokazatelja, Svjetska banka je jučer objavila prvi izvještaj prema novoj metodologiji B-Ready. Još uvijek nemamo globalnu rang-listu zemalja jer je prvi izvještaj obuhvatio samo 50 država, no među njima je i Hrvatska. Trebat će puno vremena za… Nastavi čitati "%s"

Ideološki rizici kao druga strana ESG-a

Ekonomski Lab donosi sažetak analize Ideološki rizici kao druga strana ESG-a koju je objavio Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Fokus analize je na ideološkim rizicima odnosno nuspojavama koje mogu proizlaziti iz primjene ESG-a (environmental, social, and governance). Pri tome se koristi ESG-a za poslovanje i društvo kroz smanjenje štetnih emisija i poticanje… Nastavi čitati "%s"

Vladin program 2024.-2028.: može li kontinuitet osigurati dugoročni razvoj?

Objavljeno

Nova hrvatska Vlada objavila je program rada za razdoblje 2024.-2028. koji bi se mogao označiti kao neambiciozan s obzirom na razvojne prigode koje se otvaraju pred Hrvatskom nakon ulaska u Schengen, europodručje i s obzirom na vjerojatno predstojeći ulazak u OECD. U ovom tekstu neću obuhvatiti sve elemente koji se odnose na sigurnost, zdravstvo, pravosuđe,… Nastavi čitati "%s"

Šira slika globalne fragmentacije nakon početka rata na Bliskom Istoku

Objavljeno

Tragedija na Levantu uklapa se u širu sliku globalne fragmentacije, da iskoristim pojam koji je obilježio MMF-ove analize i izvješća predstavljene na netom završenom jesenskom zasjedanju u Marakešu. No, globalna fragmentacija je pojam u koji svatko može upisati svoje značenje ako ga pomnije ne analiziramo. Niz događaja u prošlom tjednu omogućava bolje sagledavanje fenomena globalne… Nastavi čitati "%s"

Još jedan ratni šok i njegov utjecaj na gospodarstvo

Objavljeno

Za razliku od ranijih početaka velikih palestinsko-izraelskih sukoba 1948. i 1973. (sukob 2006. ipak je bio nižeg intenziteta), Hamasov podmukli napad na Izrael (najveći na izraelskom teritoriju nakon 1948.) koji je počeo u subotu 7. listopada, u prvom tjednu nije ostavio predubok trag na svjetskim tržištima. Vodeći svjetski burzovni indeksi našli su se na sličnim… Nastavi čitati "%s"

Paradoks očekivanja recesije: je li Europa drugačija (i gdje je u tome Hrvatska)?

Objavljeno

U zadnjem tekstu o američkoj bankarskoj krizi (14. ožujka, ovdje: ponovo bailout!) poslužio sam se paralelama s financijskom krizom koja je izbila 2007./08. Filmska brzina koja ubrzava događaje u usporedbi s dinamikom krize pred 15 godina pretvorila je mjesece u tjedne zahvaljujući novim tehnologijama i brzini širenja informacija na društvenim mrežama. Netko je aktualnu američku… Nastavi čitati "%s"

Satnica pristupanja Hrvatske europodručju (I): istresti politička pitanja na svjetlo dana

Objavljeno

Ako će se sve odvijati prema planu, za 70-ak dana Europsko vijeće će donijeti formalnu odluku o tome udovoljava li Hrvatska uvjete da 1. siječnja 2023. zamijeni kunu eurom. U međuvremenu će biti sastavljena i u lipnju objavljena izvješća o konvergenciji od strane Europske komisije (EK) i Europske središnje banke (ECB). Ta izvješća se rade… Nastavi čitati "%s"

Inflacija, posljedice pandemije i pogreške u vođenju monetarne politike

Kada je prošli tjedan objavljeno da je inflacija u ožujku u Hrvatskoj dosegnula 7,3% nitko se nije iznenadio. Nekoliko dana ranije objavljena je preliminarna brojka za europodručje (7,5%), a kako se inflacija u Hrvatskoj i europodručju kreću u tandemu, probijanje praga od 7% bilo je očekivano. Izvor: DZS, Eurostat, investing.com Pogled na kretanje strukture cijena… Nastavi čitati "%s"

Vladimir Franolić: slabo poznati hrvatski ekonomist u obrani slobodnog protoka kapitala i europskog mira između dva rata

Povjesničar Stipe Kljaić javnosti po prvi put otkriva sudbinu slabo poznatog hrvatskog ekonomiste Vladimira Franolića koji je sastavio dva proračuna Banovine Hrvatske i zagovarao liberalne ekonomske ideje. Ističe da su Franolićeva profesionalna sudbina i zaborav primjeri uništenja intelektualnih elita i tradicije koju se sustavno zatiralo… Nastavi čitati "%s"