COVID retrospektiva: F.E.A.R. ili smije li strah biti instrument politike?

“Tijekom epidemije ebole u Zapadnoj Africi 2014. više je ljudi umrlo zbog prekida pružanja socijalnih usluga i ekonomskog kolapsa nego od samog virusa.” Ova rečenica je zapisana u UN-ovom dokumentu A UN Framework for Immediate Socio-economic response to COVID-19 iz travnja ove godine. A ako je zapisana u travnju, rečenica je bila poznata mnogo ranije,… Nastavi čitati "%s"

Život s koronom: koncept primjerenog straha

Objavljeno

Samo budala se ne boji. Strah je racionalan kada postoji opasnost. No, strah teži oteti se kontroli. Somatski teži prerasti u paniku, osobito kada smo suočeni s nepoznatom opasnošću. To se dogodilo u ožujku i travnju. Postavlja se pitanje kako spriječiti paniku? Kako strah učiniti primjerenim? Pitanje možemo i drugačije postaviti: kako u uvjetima pandemije… Nastavi čitati "%s"

Osvrt na knjigu Šonje i Kotarskog Koronaekonomika: Pet jahača apokalipse

Objavljeno

Za vrijeme karantene u koju se dobar dio nas morao povući primoran javnozdravstvenim uputama i propisima, bili smo stalno izloženi bujici vijesti, promišljanja, razmišljanja, dokazivanja i protudokazivanja o uzrocima, naravi i tijeku pandemije izazvane koronavirusom. Međutim, paralelno s time, ubrzo su se javili i brojni glasovi koji su počeli komentirati i tumačiti utjecaj pandemije na… Nastavi čitati "%s"

Znanost i kazna: slučaj Covid-19

Pamtite lektiru? Glavni lik romana Zločin i kazna (1866.), ubojica Raskoljnikov, u početku vjeruje da postoje odabrani ljudi kojima je dozvoljeno činiti sve, pa i zlo, ako postoji namjera i mogućnost stvaranja većeg dobra. Iščašeni moralni kalkulus mladoga studenta dopušta ubojstvo stare lihvarke i njene sestre. Međutim, Raskoljnikov u narednih devet dana prolazi katarzu, priznaje… Nastavi čitati "%s"

Korona-kriza: bankroti tvrtki i financijska kriza

Krize koje započinju "vanjskim šokom" kao što je korona-šok ne smiruju se nakon prolaska šoka, jer se inicijalni šok neko vrijeme širi ekonomskim sustavom. Jedan od najvažnijih kanala širenja su korporativne bilance - pojava prezaduženosti koja se nekoliko godina rješava kroz stečajeve i restrukturiranja. Stjepan Pavlek Posavec uspoređuje stanje 2007/2008 s današnjim i zaključuje da će tako biti i ovaj put… Nastavi čitati "%s"

Postoje li skriveni gubici lockdowna? Nezaposlenost i mortalitet

Objavljeno

Šonje raspravlja o mogućnosti koja do sada nije zaslužila dovoljan prostor u javnim raspravama o covid-19: ekonomski gubici uslijed primjene restriktivnih mjera najčešće se gube iz vida jer se percipiraju kao kratkoročni, podnošljivi ili samo financijski - na primjer, koga briga što će nekome profit biti manji dok se vodi borba za živote. Ali, što ako se životi mogu gubiti i zbog ekonomskih gubitaka? … Nastavi čitati "%s"

Koronaekonomika (IX): Treći jahač apokalipse – samodostatnost

U tekstu koji objašnjava kako se dinamika pandemije povezuje sa šokom u gospodarstvu identificirao sam pet loših ideja koje je širenje straha od koronavirusa katapultiralo na površinu: (1) zagovaranje čvrste ruke – suspenzija demokracije, (2) „helikopterski novac“, (3) povratak socijalizmu ili jačanje državnog kapitalizma, (4) strategija samodostatnosti i (5) teška kompromitacija i/ili raspad EU. Ove ideje… Nastavi čitati "%s"