HUP skor II: s obrazovanjem je kritično
Zašto neki indikatori u obrazovnom sustavu pokazuju da je stanje kritično i da kozmetičke promjene neće pomoći… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska prema ključnom indikatoru visokog obrazovanja nazaduje, ali pitanje je treba li žaliti zbog toga
Pišući početkom travnja dijagnostiku hrvatskog zaostajanja u pogledu visokog obrazovanja, autorica Ekonomskog laba Amina Ahec Šonje predstavila je usporedbu s drugim članicama EU prema ključnom pokazatelju: udjelu stanovništva u dobi 30-34 godine koji imaju visoko obrazovanje. Hrvatska se nalazila pri dnu liste EU28 za 2016. s udjelom od 29,5%. Među novim članicama iza nas se nalazila… Nastavi čitati "%s"
Dijagnostika bolesti hrvatskog obrazovnog sustava (III): o visokom obrazovanju
Nakon što je pokazala razmjene neefikasnosti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, Ahec Šonje u do sada najopsežnijoj analizi komparativno raščlanjuje ishode hrvatskog visokoškolskog sustava i pokazuje razmjere njegova zaostajanja u pogledu rezultata i efikasnosti. Pri tome Zagreb u zadnje vrijeme nazaduje, dok Split napreduje… Nastavi čitati "%s"
Dijagnostika bolesti hrvatskog obrazovnog sustava: drugi dio
Nakon što je u prvom dijelu pokazala neefikasnost osnovnoškolskog sustava, Amina Ahec Šonje u drugom dijelu analizira srednjoškolsko obrazovanje. Rezultati PISA testova hrvatskih srednjoškolaca nisu razmjerni u odnosu na proračunska ulaganja… Nastavi čitati "%s"
Dijagnoza bolesti hrvatskog obrazovnog sustava: prvi dio
Hrvatski obrazovni sustav je ispolitiziran i zastario, a povrh svega neefikasan. Mnogi misle da je takav stav plod impresija. Amina Ahec Šonje pokazuje da nije tako: mjerenja pokazuju da je sustav primarnog obrazovanja neefikasan. U sljedećim nastavcima ove serije tekstova prikazat će se rezultati analize za sustav sekundarnog i tercijarnog obrazovanja.… Nastavi čitati "%s"
Vode li bolje školske ocjene do većih plaća ili kako utvrditi kauzalnost u ekonomiji
Da li bolje ocjene u školi uzrokuju veće plaće kasnije u životu? Vuk Vuković pokazuje zašto korelacija ne znači uzročnost. Raspravlja o metodologiji koja može razdvojiti te dvije stvari. Izvrsna školica znanstvenog načina razmišljanja našeg doktoranda s Oxforda.… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je prvak Europe prema kriteriju ostanka mladih u obrazovnom sustavu, ali sustav je loš
U Hrvatskoj je postotak ljudi u dobi između 18 i 24 godine koji nisu uključeni u neki obrazovni program najniži u EU (2,8%). Podatak izgleda neobično u usporedbi s oko 10% u Norveškoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu (toliko iznosi i EU prosjek). (kliknite na sliku za izvorni dokument) Vrlo niska stopa izlaska iz obrazovanja mladih… Nastavi čitati "%s"