Ekonomski lab
Što su i kako se oblikuju fiskalna pravila, kako su se mijenjala u Hrvatskoj i je li taj koncept u krizi s obzirom na upitnu političku odgovornost u slučaju njihova nepoštivanja, piše Milan Deskar Škrbić… Nastavi čitati "%s"
U Ekonomskom labu smo istražili što donosi Nacionalni program reformi kojeg sindikati ne podržavaju i Program konvergencije do 2021. Hoće li se javni dug doista smanjiti na 66% BDP-a?… Nastavi čitati "%s"
U razdoblju kada o fiskusu zbog boljeg punjenja proračuna dolaze samo dobre vijesti, postavlja se pitanje koliki je fiskalni prostor; koliko zemlja ima manevarskog prostora za vođenje pametne fiskalne politike u cilju ublažavanja recesije ako zbog nekog razloga udari nova kriza?… Nastavi čitati "%s"
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018.-2020. Radi se o važnom dokumentu koji postavlja okvire za izradu državnog proračuna za 2018., čiji će se prijedlog naći u Saboru najesen. Zbog toga se u ovom kratkom prikazu zanemaruju 2019. i 2020., a fokus je na 2018. Koje su dobre, a koje loše strane Smjernica?… Nastavi čitati "%s"
Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.… Nastavi čitati "%s"
U javnim raspravama o mogućem uvođenju eura proteklih se tjedana provlačila teza da Hrvatska ne može uvesti euro dok javni dug prelazi 60% BDP-a. Sada iznosi 84-85%, što se ne može svesti na 60% u razumnom vremenskom roku. Omjer javnog duga od 60% nije uvjet za uvođenje eura. Od 19 članica Euro područja 8 je… Nastavi čitati "%s"