Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija.
Što znači to što su kamatne stope na historijskom minimumu? Što utječe na kamatne marže i kako će se one kretati u budućnosti? Kako u tom kontekstu donijeti racionalni odabir između fiksne i varijabilne kamatne stope na dugoročni kredit?
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.
Inflacija je otprije niske kamatne stope na štednju učinila realno negativnima. Kako će reagirati hrvatski štediše koji su se dugi niz godina uspavali uz ugodno visoke realne prinose na depozite kod banaka i štedionica? Ivica Brkljača smatra da je preuzimanje više rizika jedini izlaz za one koji žele ostvariti iole značajnije realne prinose.
Veza između ekonomskog rasta i kredita poduzećima pojavila se zbog rasta potražnje i odgovora ponude u uvjetima oporavka. Daljnje perspektive razvoja tržišta kredita zavise o kretanju kamatnih marži, ali i o rastu kapitala poduzeća. Kreditni rast sam za sebe ne može osigurati razvoj bez bržeg razvoja tržišta kapitala.
