Brkljačin tjedni pregled u pet slika o izlaganju guvernera u Opatiji, nastavku blagog pada kamatnih stopa, kasnim odlukama mladih Hrvata o napuštanju roditeljskog doma, stambenoj prenapučenosti i burzovnim rekordima u SAD-u
Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.
Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
Denis Alajbeg je izračunao da je nastupilo najdulje bikovsko tržište u modernoj povijesti. Raspravlja o tome ima li uopće smisla očekivati njegov kraj. Podsjeća da postoje investitori koji se time ne opterećuju, ulažu dugoročno, na 20 ili 30 godina, vodeći se saznanjem da su dionice dugoročno superiorne u odnosu na druge klase imovine
Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav – kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina
Nekoliko uglednih američkih i europskih ekonomista kritiziralo je monetarnu politiku koju je vodila Europska centralna banka dok joj je na čelu bio Jean-Claude Trichet 2003.-2011. Oračić prikazuje njegove odluke i njihove kritike te ocjenjuje u kojoj su mjeri potonje bile pogođene odnosno promašene.
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija.
Zašto je Ben Bernanke došavši na čelo Feda u veljači 2006. godine nastavio s restriktivnom monetarnom politikom Alana Greenspana premda je kao vrhunski stručnjak trebao znati da ona vodi u krizu? Oračić prikazuje Greenspanovo dugogodišnje vođenje američke središnje banke i njegovu reputaciju te naznake da je Bernanke bio previše impresioniran svojim prethodnikom.
Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok.
Pad kamatnih stopa obilježio je proteklu godinu. Zavisno o vrsti kredita, pad se uglavnom kretao oko 0,5-0,6 postotnih bodova (slike 1,2 i […]
