Ekonomski lab
U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"
Zagledali smo malo dublje u pozadinu Trumpovog protekcionizma i pokušali „trgovački rat“ protumačiti u širem kontekstu oblikovanja novih odnosa između SAD-a i Kine. Oni se transformiraju iz odnosa velike razvojne asimetrije u novi odnos dvije ravnopravne i vodeće svjetske sile. U takvom odnosu ne može biti popusta. Pravila igre moraju biti striktno jednaka za sve… Nastavi čitati "%s"
Scheidelova knjiga The Great Leveler dovodi do naizgled zabrinjavajućeg zaključka - velika ujednačavanja raspodjela dohotka i bogatstva kroz povijest su se događala samo uz veliko nasilje. Stoga, pazi što poželiš kada su nejednakosti u pitanju. Iako Scheidelov zaključak upućuje na prihvaćanje stanja nejednakosti raspodjela kakvo jest, nova se perspektiva gledanja na nejednakost može otvoriti ako ju počnemo promatrati kao kolesterol koji ima svoj dobar i loš sastojak… Nastavi čitati "%s"
U četvrtom tekstu u seriji «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o jednoj staroj Polanyievoj i jednoj novoj Deneenovoj knjizi objašnjava zašto je percepcija o ekonomskim uzrocima političkih promjena u najboljem slučaju nepotpuna… Nastavi čitati "%s"
Nema ništa čudno u tome što je Slovačka danas razvijenija zemlja od Hrvatske. U povijesti se stvari ponekad vrate na početak. U davnim sjećanjima moje generacije (rođene 60-ih) i generacije naših roditelja (rođeni 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća), Slovaci i Česi bili su «siromasi» koji bi jedva skucali koju marku ne bi li se… Nastavi čitati "%s"
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva - slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj. … Nastavi čitati "%s"
Tehnološke promjene otežavaju usporedbe životnog standarda u dugom roku. Nordhaus je pokazao da pogreške mjerenja mogu biti neočekivane, čak dramatične, u uvjetima brzih tehnoloških promjena. O tome treba voditi računa kad se raspravlja o dugoročnom usporavanju rasta produktivnosti na Zapadu.… Nastavi čitati "%s"
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je u prvom nastavku postavio problem dugoročnog usporavanja rasta produktivnosti i rasta nejednakosti, Vuk Vuković u nastavku postavlja tezu da je Treća industrijska revolucija tek počela. Analogno Prvoj i Drugoj industrijskoj revoluciji, svijet tek ulazi u razdoblje ubrzanja rasta produktivnosti na temelju novih tehnologija. … Nastavi čitati "%s"
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.… Nastavi čitati "%s"