Ekonomski lab
Nakon inauguracije Donalda Trumpa u njegovom drugom mandatu približava se i odgovor na pitanje kako će nova administracija preoblikovati globalne ekonomske odnose, napose s Kinom. Za bolje razumijevanje predstojećih poteza važno je razumjeti njihove uzroke i ključne čimbenike koji će utjecati na njih. Tome je posvećen ovaj tekst. U narednim tekstovima ćemo pokušati ocrtati obrise… Nastavi čitati "%s"
I dok su se u drugoj polovini prošle godine mediji punili informacijama o otpuštanju radnika i zatvaranju pogona u njemačkoj auto industriji najavljujući njezin navodno neizbježan kolaps – kraj koji je i simbolički potvrđen otvarenjem stečaja nad tvrtkom koja je proizvodila legendarne Mercedesove zvijezde – na Labu smo još 2023., nakon više od pet godina… Nastavi čitati "%s"
U ovo doba prošle godine, službene ekonomske prognoze Vlade, HNB-a i Europske komisije za 2024. godinu kretale su se osjetno ispod 3%, iako je potkraj 2023. bilo jasno da realna osobna potrošnja raste po znatno većim stopama koje su već tada najavljivale mogući rast realnog BDP-a od oko 4% u godini na izmaku. Zbog toga su… Nastavi čitati "%s"
U novijoj europskoj povijesti poznati su slučajevi zemalja u kojima je povratak iseljenika imao važnu ulogu u ubrzanju gospodarskog rasta. Prvi takav primjer je Irska. Irska je prošla put od periferne i relativno siromašne europske zemlje 70-ih godina prošloga stoljeća do europskog prvaka dugoročnog ekonomskog rasta. Povratak ranijih emigranata i njihovih potomaka, uglavnom iz bliskih… Nastavi čitati "%s"
Brojne reforme i prilagodbe Europskog sustava trgovanja dozvolama za emisije stakleničkih plinova (European Union Emissions Trading System, EU ETS), uz geopolitičke nestabilnosti, doprinijele su porastu cijena emisijskih dozvola i učinile ih značajnim izvorom prihoda država članica. Analiza korištenja tih prihoda u Hrvatskoj[1] pokazuje da država najveći dio sredstava koristi za subvencioniranje cijene plina kućanstava te… Nastavi čitati "%s"
Rast realnog BDP-a po stopi od 3,9% u trećem tromjesečju (u odnosu na treće tromjesečje 2023.) izvrsna je brojka koja premašuje ranija očekivanja službenih institucija. Ako redovito pratite Ekonomski lab, onda ste pred godinu dana mogli pročitati moju kritiku niske prognoze rasta i inflacije Europske komisije za Hrvatsku za ovu godinu i najavu booma osobne… Nastavi čitati "%s"
Demokracije u defanzivi U prvoj četvrtini 21. stoljeća svjedočimo nikad dinamičnijoj transformaciji globalnog ekonomskog poretka temeljenog na pomicanju ravnoteže ekonomske moći sa Zapada na Istok. Spomenuta transformacija oslabila je poziciju demokratskih država, a ključne argumente u korist ovako postavljene teze podastire publikacija uglednog V-DEM instituta Sveučilišta u Gӧteborgu pod nazivom Democracy Report 2023: Defiance in… Nastavi čitati "%s"
Pogledajmo da li bi najvažnija događanja na financijskim tržištima u protekla dva dana mogla biti reprezentativna za dulje vremensko razdoblje koje će obilježiti drugi mandat Donalda Trumpa: Na američkom dioničkom tržištu vlada ushićenje; S&P 500 je samo u ovom tjednu dodao gas od oko 4%, dijelom zbog očekivanja pobjede u ponedjeljak i utorak, dijelom zbog… Nastavi čitati "%s"
Projekt 2025 velika je inicijativa američkog konzervativnog think tanka Heritage Foundation. Heritage je u Hrvatskoj poznat po Indeksu ekonomske slobode. Međutim, ova fundacija analizira i inicira javne politike u nizu područja. S obzirom na približavanje predsjedničkih izbora u SAD-u, Projekt 25 je važan kao signal koji s jedne strane održava, a s druge strane oblikuje stavove… Nastavi čitati "%s"
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet. Tako stoji u priopćenju Nobelova odbora. Teza da su dobre društvene institucije važne za prosperitet zvuči trivijalno. Razlog je što rad ovogodišnjih laureata i njihovih prethodnika nije bio izoliran u istraživačkim odjelima sveučilišta,… Nastavi čitati "%s"